Ruska špijunska operacija u Beogradu: Hakeri preko lažnog identiteta upali u sistem instituta i preuzeli 28.000 mejlova

Redakcija Mostar

Sajber-napad iza kojeg stoje obavještajne službe SVR i GRU otkriva duboku koordinaciju autoritarnih metoda i zajedničke mete Moskve i srbijanskog režima uoči predstojećih izbora

Opsežna ruska sajber-špijunska operacija provela je mjesec dana unutar sistema beogradskog nevladinog instituta Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCBP), neovlašteno čitajući i preuzimajući više od 28.000 elektronskih poruka. Napad, koji se direktno povezuje s ruskim obavještajnim službama SVR i GRU, izveden je visokosofisticiranom metodom socijalnog inženjeringa. Jedan od napadača je preko aplikacije Signal stupio u kontakt s direktorom instituta Igorom Bandovićem, lažno se predstavljajući kao bjeloruski opozicioni političar Sergej Tihanovski, suprug istaknute opozicionarke u egzilu Svjetlane Tihanovske, piše Vsqare.

Međutim, forenzička analiza je pokazala da je to bio tek vrh ledenog brijega. Neovlašteni pristup internoj mreži organizacije uspostavljen je još u septembru 2024. godine, što je napadačima omogućilo da se loguju kao redovni korisnici, preuzmu potpunu kontrolu nad administracijom sistema, serverima, lozinkama, dokumentima i arhivom. Tokom mjesec dana sistematskog nadzora, hakeri su bazi podataka pristupili više od 28.000 puta, pregledajući poruke, priloge, ali i aktivno pokušavajući komunicirati sa zaposlenima.

Vještačka inteligencija kao novo oružje u hibridnom ratu

Predsjednik Međunarodnog savjetodavnog odbora BCBP-a i bivši diplomat Srđan Cvijić upozorava da stvarna šteta ovog napada prevazilazi puko curenje dokumenata. Prema njegovim riječima, kada jedna obavještajna služba preuzme desetine hiljada vaših mejlova, ona dobija kompletnu mapu vaših privatnih i profesionalnih odnosa, navika, političkih stavova, finansijskih donatora, internih nesuglasica i ličnih ranjivosti.

Uvođenjem naprednih alata vještačke inteligencije (AI), ovi sirovi podaci mogu se pretvoriti u precizne psihološke profile pojedinaca. Ti profili se kasnije mogu pretvoriti u oružje za ucjenu, sabotažu i strateško zastrašivanje javnih aktera, što predstavlja trajni sigurnosni rizik koji se ne može riješiti jednostavnim čišćenjem računarske mreže.

Tehnički dio napada izvele su dvije poznate hakerske grupe koje djeluju pod direktnom komandom Moskve. Grupa Midnight Blizzard, povezana s Ruskom vanjskom obavještajnom službom (SVR), bila je zadužena za tihi nadzor i prikupljanje podataka, dok je grupa Forest Blizzard, koja radi za Vojnu obavještajnu službu (GRU), provodila agresivnije akcije. To je uključivalo preuzimanje korisničkih računa i kreiranje lažne, "mirror" internet stranice koja je u potpunosti kopirala zvanični sajt Beogradske bezbjednosne konferencije s ciljem širenja zlonamjernog sadržaja i obmanjivanja javnosti.

Konvergencija interesa i laboratorija za pritiske

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim i znatno opasnijim u odnosu na slične napade u državama Evropske unije jeste politički kontekst u Srbiji. Dok u ostatku Evrope ruske hibridne operacije targetiraju vlade koje se protive Kremlju, u Beogradu se interesi ruske službe i srbijanskog režima direktno poklapaju. Obje strukture kao svoje ključne neprijatelje identifikuju iste grupe: proevropske organizacije, nezavisne medije, studente, građanske aktiviste i antiratno nastrojene državljane Rusije koji su utočište pronašli u Srbiji.

Cvijić ističe da civilno društvo u Srbiji trpi dvostruki pritisak. S jedne strane, proruski mediji pod kontrolom režima provode brutalne kampanje dehumanizacije i delegitimizacije aktivista, označavajući ih kao strane agente, izdajnike i organizatore "obojenih revolucija". S druge strane, prisutna je stalna domaća digitalna represija. Izvještaj organizacije Amnesty International pod nazivom "Digitalni zatvor" iz 2024. godine precizno je dokumentovao korištenje moćnih špijunskih softvera poput Pegasusa i domaćeg programa NoviSpy protiv lidera protesta i kritičara vlasti.

Dodatni dokaz ove saradnje jesu i otkriveni kampovi na teritoriji Srbije u kojima su obučavane osobe za izazivanje nereda i ometanje izbornog procesa u Moldaviji. Učešće pojedinih lica povezanih sa srbijanskim ministarstvima u ovim operacijama jasno pokazuje da su vlasti u Beogradu u najmanju ruku bile svjesne ovih aktivnosti i da su u njima pasivno ili aktivno sudjelovale.

Režim ekstremnog koda i predstojeći izbori

Srbija se već gotovo dvije godine nalazi u stanju permanentne političke krize i masovnih protesta koji su buknuli nakon tragedije i pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine. U takvoj atmosferi, predsjednik Aleksandar Vučić najavio je mogućnost održavanja vanrednih izbora, pri čemu se očekuje spajanje predsjedničkih izbora (koji se moraju održati do maja naredne godine) i vanrednih parlamentarnih izbora.

Analitičari unutar BCBP-a ocjenjuju da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) posjeduje matricu nasilnog ekstremizma u svom djelovanju, što je razlikuje od klasičnih desnih populističkih partija u Evropi, poput Fidesa u Mađarskoj. Dok je Viktor Orbán u prošlosti prihvatao privremene izborne poraze, politička kultura SNS-a sugeriše da srbijanski režim neće mirno predati vlast. Već tokom izbora u decembru 2023. godine zabilježeno je organizovano i masovno dovoženje glasača iz susjednih zemalja na lokalne izbore, što je praksa koja će se, prema procjenama, dodatno radikalizovati.

Ukoliko se demokratska opozicija uspije ujediniti i ponuditi jasnu sliku pobjede, režim bi se mogao suočiti s gubitkom vlasti, što bi ga natjeralo na prelaženje novih crvenih linija i otvoreno lažiranje rezultata. U tom scenariju, Vučić bi se u potpunosti morao okrenuti Rusiji kao modelu političkog preživljavanja pod pritiskom, iako je Srbija ekonomski i geografski potpuno zavisna od tržišta i investicija iz Evropske unije. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se društvo polarizovalo u omjeru 50-50, a dalja autoritarizacija sistema mogla bi samo ubrzati pad povjerenja u vladajuću strukturu.


(VSquare je nezavisna, neprofitna novinarska platforma specijalizovana za prekogranično istraživačko novinarstvo, fokusirana prvenstveno na region Centralne Evrope.)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.