Novi pregovarački klaster za Srbiju pod znakom pitanja: Nizozemska sprema veto zbog vladavine prava i odnosa s Rusijom

Evropska komisija u srijedu će ambasadorima država članica predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera sa Srbijom, koji obuhvata reforme povezane s unutrašnjim tržištem Evropske unije, prekograničnim uslugama i olakšavanjem poslovanja. Međutim, prema informacijama do kojih je došao portal Politiko, plan Brisela da ubrza pristupne pregovore mogao bi propasti zbog oštrog protivljenja dijela država članica. Budući da odluka zahtijeva jednoglasnu podršku svih 27 zemalja, nekoliko država izrazilo je ozbiljan skepticizam, a Nizozemska je spremna uložiti veto.

Ovaj potez ponovo otvara duboke podjele unutar Evropske unije oko politike proširenja. Dok Komisija smatra da je proširenje ključno geopolitičko sredstvo za jačanje evropskog uticaja i udaljavanje zemalja kandidata od drugih sila, dio država članica striktno zahtijeva konkretne rezultate u oblasti demokratije, pravosuđa i vladavine prava prije bilo kakvog napretka. Diplomate navode da Nizozemska posebno ističe činjenicu da Srbija i dalje održava bliske odnose s Rusijom, te smatraju da Beograd ne bi trebao napredovati u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sve pregovaračke klastere, ocjenjujući da bi to poslala potpuno pogrešnu poruku.

Srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović smatra da je otvaranje trećeg klastera odavno trebalo biti učinjeno, s obzirom na to da je Srbija blokirana na toj tački već gotovo pet godina. Prema njegovim riječima, novo odgađanje odluke bilo bi propuštena prilika i "najbolji mogući dar protuevropskim političkim snagama u Srbiji i širom kontinenta". Slično poručuje i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, ističući da je proširenje u slučaju Srbije čin strateške dalekovidnosti i da je Beograd posljednjih mjeseci poduzeo važne zakonodavne i institucionalne korake za jačanje vladavine prava.

Ipak, interni dokumenti Evropske komisije, u koje je Politiko imao uvid, otkrivaju podijeljene ocjene. Dok se u jednom navodi da je Srbija nedavno provela značajan dio obaveza i ispravila nazadovanje s početka godine, druga interna analiza upozorava na ozbiljne probleme. U tom izvještaju se naglašava da je pojačan pritisak na organizacije civilnog društva i novinare, uključujući kampanje diskreditacije protiv onih koji se zalažu za borbu protiv korupcije.

Komisija također eksplicitno ističe da nije ostvaren napredak u nizu velikih korupcijskih slučajeva. Kao ključni primjer navodi se istraga o urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba, a koja je potaknula masovne proteste. Ukoliko države članice ponovo blokiraju otvaranje novog klastera, Brisel će morati tražiti druge načine kako bi nagradio Beograd za provedene zakonske izmjene.