Odbor ministra Vijeća Evrope (VE) neće 17. aprila glasati o prijemu Kosova u tu organizaciju uprkos podršci koju uživa za članstvo u toj organizaciji posvećenoj ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i razvoju demokratije.
Potvrdio je to zamjenik kosovske ministrice vanjskih poslova i dijaspore Kreshnik Ahmeti koji je pojasnio kako nekoliko zemalja traži od Kosova da prihvati "nacrt statuta izaslanika Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka za formiranje zajednice općina sa srpskom većinom, te ga uputi Ustavnom sudu".
"Vjerovatno će ovo glasanje biti odgođeno. Odlaganje dolazi kao rezultat konfuzije u dva nezavisna procesa, u kojem slučaju se Vijeće Evrope koristi kao poluga pritiska na Kosovo da prihvati Lajčakov nacrt statuta i pošalje ga Ustavotvornoj skupštini, što je također u suprotnosti s dijalogom procesa u Briselu", rekao je Ahmeti.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju te je nakon toga najavljivano kako se konačna odluka očekuje 17. maja i da Kosovo za prijem u Političkom odboru VE-a trebalo osigurati glasove dvije trećine od 46 članica.
No, Srbija je na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem pokrenula niz diplomatskih aktivnosti kako bi onemogućila prijem Kosova u Vijeće Evrope iako se Briselskim sporazumom obavezala kako neće ometati prijem Kosova u međunarodne organizacije.
Kosovo se također obavezalo da će formirati Zajednicu srpskih općina te je upravo nepoduzimanje konkretnih koraka ka uspostavi ZSO usporilo prijem Kosova u Vijeće Evrope.
Neke od zapadnih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, uslovile su svoje glasanje da Kosovo poduzme konkretne korake za uspostavu ZSO, na temelju nacrta statuta koji su izradili zapadni diplomati i koji je Srbiji i Kosovu dostavljen u oktobru prošle godine.
Kosovski premijer Albin Kurti kazao je kako Kosovo ne prihvata da osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO) bude uslov za članstvo Kosova u Vijeću Evrope.
"Vlada ne prihvata uslovljavanje članstva u Vijeću Evrope sa ZSO a o normalizaciji odnosa sa Srbijom razgovaramo u Biselu, a ne u Strasborugu", rekao je Kurti.
Kosovski premijer nekoliko puta je upozorio kako se proces normalizacije odnosa sa Srbijom ne smije miješati s pitanjem članstva Kosova u Vijeću Evrope jer bi se u tom slučaju nanijela šteta dijalogu koji se pod pokroviteljstvom Evropske unije vodi u Briselu.
No, izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriele Escobar kazao je kako su ti procesi veoma povezani, jer se Vijeće Evrope bavi pravima manjina, a Kosovo se obavezalo formirati Zajednicu srpskih općina, srpsku manjinu na Kosovu.
Kosovo i Srbija su 2013. godine postigli dogovor o osnivanju ZSO, a 2015. usuglasili njene principe ali je iste godine, Ustavni sud Kosova utvrdio da je veliki dio tih načela u suprotnosti s kosovskim Ustavom.
Evropske i američke diplomate su krajem prošle godine Kosovu i Srbiji dostavile nacrt statuta ZSO i uspostavljanje te zajednice dio je sporazuma o normalizaciji odnosa koji su strane dogovorile prošle godine u Briselu i Ohridu.
