Kosovo je uputilo zahtjev Sjedinjenim Američkim Državama za razgovore o kupovini helikoptera za Sigurnosne snage Kosova (KBS), dok će prioritet u daljnjem razvoju vojnih kapaciteta biti protuzračna odbrana, izjavio je ministar odbrane Ejup Maqedonci.
Prema njegovim riječima, zahtjev je uputio komandant KBS-a, a nabavka bi se provodila putem američkog programa prodaje vojne opreme stranim državama, poznatog kao FMS. Taj mehanizam podrazumijeva da američko nadležno ministarstvo vodi pregovore, nabavku i ostale procedure kupovine.
„Trenutno imamo tri tipa bespilotnih letjelica u Sigurnosnim snagama Kosova. Naš fokus u budućnosti bit će protuzračna odbrana, odnosno zaštita od mogućih zračnih napada i zaštita zračnog prostora Kosova, o čemu koordiniramo i sarađujemo s američkim partnerima“, rekao je Maqedonci.
Dodao je da je, uz zaštitu zračnog prostora, važan cilj i razvoj zračne podrške, uključujući nabavku helikoptera.
Govoreći o dosadašnjem naoružavanju, naveo je da je Kosovo tokom posljednje tri do četiri godine nabavilo više važnih sistema. Dio opreme predstavljen je javnosti, dok su pojedini sistemi prikazani tokom vojnih vježbi.
„Trenutno imamo četiri vrste protivoklopnih sistema, različite vrste minobacača za gađanje na različitim udaljenostima, različite vrste vozila, a nabavili smo i mobilne artiljerijske sisteme“, kazao je.
Maqedonci je naglasio da se, uz nabavku naoružanja, razvijaju nove jedinice i prilagođava organizacija snaga sadašnjim sigurnosnim potrebama. Posebno je izdvojio jedinicu za specijalne operacije i jedinicu za bespilotne letjelice, koje, prema njegovim riječima, već imaju visok nivo operativnosti.
Te jedinice nisu bile predviđene prvobitnim sveobuhvatnim planom tranzicije, nego su formirane nakon procjene aktuelnih potreba odbrane.
Ministar je podsjetio da je plan tranzicije usvojen 2018. godine, ali da je zasnovan na analizi rizika iz 2014, kada su prijetnje bile drugačije. Zbog toga se, objasnio je, razvoj KBS-a ne može ograničiti samo na tada utvrđene ciljeve.
„To nije urađeno samo da bi se skladišta popunila oružjem i municijom, nego da bi se zadovoljile potrebe Kosova za odbranom“, rekao je.
Cilj je da KBS do 2028. godine budu pripremljene i spremne za odbranu teritorije. Ipak, Maqedonci naglašava da se razvoj vojske neće završiti te godine, nego će se nastaviti kroz dugoročno planiranje.
„Vlada Kosova odobrila je sveobuhvatni program odbrane kako bi se Kosovo postepeno transformiralo u zemlju s odbrambenim sistemom. Imat ćemo profesionalnu vojsku sa svim potrebnim vojnim kapacitetima, a uz nju i angažman dobrovoljne rezerve iz civilnog društva te institucija“, naveo je.
U takvom sistemu građani bi prolazili obuku i pripreme, nastavljajući istovremeno svakodnevni život i posao. Njihovo angažiranje bilo bi predviđeno kada je potrebno, ne samo u slučaju rata nego i tokom drugih kriza i prirodnih katastrofa.
Maqedonci je rekao da još 530 pripadnika završava obuku u Uroševcu, u Komandi za doktrinu i obuku, čime se nastoji dostići planiranih 5.000 aktivnih pripadnika. Istovremeno se radi na regrutiranju aktivne rezerve.
Prema njegovim riječima, budžet za vojsku učetverostručen je tokom mandata prethodne vlade, a dio ciljeva ostvaren je ranije nego što je bilo predviđeno planom tranzicije.
Sigurnosnu situaciju na Kosovu ocijenio je stabilnom, pripisujući to djelovanju policije, obavještajne agencije, jačanju KBS-a i saradnji s međunarodnim partnerima.
Tvrdi da su policijske jedinice porazile grupe koje opisuje kao terorističke, dok obavještajna agencija kontinuirano suzbija, kako navodi, špijunske aktivnosti Srbije. Dodao je da Kosovo sve više doprinosi i regionalnoj, evropskoj i globalnoj sigurnosti.
Govoreći o Srbiji, Maqedonci je kao poseban problem izdvojio raspored vojnih i žandarmerijskih snaga u blizini granice. Prema njegovim tvrdnjama, Srbija duž granične linije ima 48 prednjih operativnih baza, o čemu je Kosovo više puta obavještavalo NATO i druge partnere.
„Prema informacijama koje imamo, postoji 48 baza na udaljenosti od 500 metara do pet kilometara od granične linije s Kosovom, na teritoriji Srbije. Nalaze se duž cijele granične linije“, rekao je.
Dodao je da su dobili informacije o povlačenju pojedinih jedinica iz nekih baza, ali smatra da to ne uklanja zabrinutost jer infrastruktura ostaje.
„Sve dok je baza tu, povlačenje i povratak ljudstva operativno su pitanje, za razliku od povlačenja samih baza“, kazao je.
Maqedonci tvrdi i da Srbija na jugu svoje teritorije ima raspoređene tri od četiri brigade kopnene vojske, u Raškoj, Nišu i Vranju, koje predstavljaju podršku tim bazama.
Takvu koncentraciju snaga, nedaleko od Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ocijenio je zabrinjavajućom. Uz to je naveo nabavku naprednog naoružanja iz Kine, uključujući, prema njegovim riječima, hipersonične rakete.
„Ova militarizacija vjerovatno ne bi bila toliko zabrinjavajuća da suština politike Srbije nije i dalje hegemonistička i agresivna prema susjedima“, rekao je.
Poručio je da Kosovo, u saradnji s partnerima, nastavlja graditi vojne kapacitete te da su njegove sigurnosne institucije odlučne zaštititi teritoriju i građane.
Ministar je optužio Srbiju i za hibridno djelovanje prema susjednim državama, koje, kako tvrdi, uključuje povezivanje državnih institucija s kriminalnim i terorističkim grupama te korištenje dezinformacija.
„Kada govorimo o hibridnom ratovanju, to znači angažiranje konvencionalnih institucija, poput vojske, policije i obavještajnih službi, u interakciji s nekonvencionalnim akterima, poput terorističkih i kriminalnih grupa, ali i korištenje dezinformacija i drugih sredstava“, naveo je.
Takav pristup uporedio je s djelovanjem Rusije prema Ukrajini i drugim evropskim državama. Prema njegovoj ocjeni, to ukazuje na sličnosti i moguću koordinaciju Srbije i Rusije, barem kroz razmjenu iskustava.
Maqedonci je rekao da su institucije Kosova, posebno nakon napada u Banjskoj, međunarodnim partnerima više puta izražavale zabrinutost zbog skrivanja i podrške grupama koje su, kako navodi, pokušale sjever Kosova pripojiti Srbiji.
„Za nas je to zabrinutost, ali ne samo za nas nego i za druge zemlje zapadnog Balkana i Evrope“, kazao je.
Ocijenio je da izjave političara iz Srbije i odnos Beograda prema susjedima odražavaju dugotrajan cilj regionalne dominacije.
„Najveći problem leži u državnom pristupu Srbije prema susjednim zemljama. To je hegemonistički pristup, cilj dominacije Balkanom, koji i dalje ostaje u srži politike Srbije“, rekao je Maqedonci.
