Kakva znanja i vještine trebaju mladima u BiH?

Redakcija Mostar

Reforma stručnog obrazovanja u fokusu međunarodne konferencije:

Međunarodna konferencija „Reforma stručnog obrazovanja na djelu: Evropska perspektiva“, održana u Sarajevu, okupila je predstavnike nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnih organizacija, obrazovnog i poslovnog sektora s ciljem unapređenja stručnog obrazovanja i njegovog usklađivanja s evropskim standardima i potrebama tržišta rada.

U fokusu konferencije bila je Reforma stručnog obrazovanja kao jedan od važnih prioriteta u okviru Reformske agende Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na njeno provođenje i usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada i evropskim standardima. Iskustva Njemačke, Austrije i Švicarske predstavljena su kao primjeri dobre prakse i podrške reformskim procesima, posebno u povezivanju obrazovanja i privrede, unapređenju praktične nastave i razvoju relevantnih vještina. Posebno je predstavljeno i iskustvo Crne Gore u sprovođenju reforme stručnog obrazovanja i usklađivanju obrazovnog sistema s evropskim standardima u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Razgovaralo se i o konkretnim reformskim koracima, jačanju saradnje škola i poslodavaca te pripremi mladih za digitalnu i zelenu tranziciju.

Značaj ovih reformi potvrđuje podatak da 77 posto učenika u BiH pohađa srednje stručno obrazovanje, odnosno oko 88.000 učenika u školskoj 2024/2025. godini. Adnan Husić, pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH u Sektoru za obrazovanje, istakao je da je unapređenje ovog segmenta obrazovanja jedan od važnih preduslova za bolju pripremljenost mladih za tržište rada.

„Moramo unaprijediti dijalog između obrazovanja i tržišta rada kako bismo učenicima omogućili sticanje vještina koje poslodavci prepoznaju i traže. Posebno je važno odgovoriti na savremene izazove, uključujući digitalizaciju i zelenu tranziciju, te dobre evropske prakse prenijeti u naš obrazovni sistem“, istakao je Husić.

Podrška međunarodnih partnera posebno je značajna u prenošenju uspješnih modela stručnog obrazovanja i jačanju njegove povezanosti s privredom. Alfred Grannas, ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH, naglasio je da Njemačka kroz podršku ovim reformama doprinosi inovacijama, zapošljavanju mladih i konkurentnosti privrede.

„Usklađivanje stručnog obrazovanja s evropskim standardima i potrebama tržišta rada zahtijeva blisku saradnju institucija, škola i međunarodnih partnera. Ne smijemo zaboraviti najvažniju kariku u tom lancu, a to su poslodavci. Ulaganje u stručno obrazovanje ulaganje je u građane i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine“, poručio je Grannas.

Na već ostvarene pomake u saradnji obrazovnih institucija i privatnog sektora ukazao je Georg Diwald, ambasador Republike Austrije u BiH, ističući važnost stvaranja perspektive za mlade u vlastitoj zemlji.

„Ohrabreni smo napretkom koji vidimo u saradnji institucija, škola i preduzeća. Želimo stvarati mogućnosti da mladi stiču vještine koje su potrebne privredi i svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovini. Austrija i austrijske kompanije nastavit će podržavati taj proces“, kazao je Diwald.

Govoreći o dugoročnoj održivosti reformi, Gabriele Enrico Derighetti, ambasador Švicarske Konfederacije u BiH, istakao je da je za njihov uspjeh neophodna kontinuirana posvećenost institucija i aktivno učešće privatnog sektora.

„Reforma stručnog obrazovanja ne može se završiti kroz jedan projekt ili za nekoliko godina. Potrebna je dugoročna posvećenost institucija i privrede. Imamo dovoljno strategija. Ne trebaju nam nove strategije, trebamo djelovati“, naglasio je Derighetti.

Na potrebu ubrzanja reformskih procesa ukazala je i Mojca Krisper Figueroa, tim-liderica u Sekciji za saradnju Delegacije Evropske unije u BiH, podsjetivši da je obrazovanje obuhvaćeno Poglavljem 26 u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Najnoviji izvještaj Evropske komisije bilježi ograničen napredak. Posebno moramo raditi na usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada i stvaranju više prilika za učenje kroz rad, uz aktivnije uključivanje poslodavaca“, istakla je Krisper Figueroa, pozvavši nadležne institucije da iskoriste mogućnosti koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan.

Konferencija je potvrdila zajedničku opredijeljenost domaćih institucija i međunarodnih partnera za nastavak reformi, snažnije povezivanje obrazovanja i privrede te razvoj praktičnih znanja i vještina koje će mladima omogućiti bolje prilike za zapošljavanje i profesionalni razvoj.
Međunarodnu konferenciju zajednički su organizovali Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju (OeAD), GOPA Worldwide Consultants, Evropska fondacija za obuku (ETF) i Regional Challenge Fund (RCF), u partnerstvu s Ministarstvom civilnih poslova BiH, uz finansijsku podršku vlada Švicarske, Njemačke i Austrije kroz programe koji podržavaju reformu stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Kakva znanja i vještine trebaju mladima u BiH?