Prema izvještaju izraelskog Vojnog radija u ponedjeljak, prijedlog bi bio usmjeren na velike jevrejske zajednice u inostranstvu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj.
Izraelska vojska razmatra plan da regrutuje mlade Jevreje iz inostranstva dok se suočava s ozbiljnim nedostatkom vojnika usred svog rata protiv opkoljenog Pojasa Gaze.
Prema izvještaju izraelskog Vojnog radija u ponedjeljak, prijedlog bi bio usmjeren na velike jevrejske zajednice u inostranstvu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj, s ciljem da se godišnje prikupi oko 700 novih regruta.
Nedostatak ljudstva dodatno je pogoršao šire probleme izraelskih oružanih snaga, uključujući manjak opreme i iscrpljen sistem rezervista nakon višemjesečnih borbi u Gazi. Mnogi rezervisti također su prijavili psihološke probleme i iscrpljenost povezanu s ratom.
Ovaj potez dolazi dok se vojska suočava s manjkom od 10.000 do 12.000 vojnika, uglavnom zbog odbijanja ultraortodoksnih Jevreja, poznatih kao Haredimi, da služe vojni rok. Decenijama su muškarci iz haredi zajednice, koji čine oko 13 posto izraelske populacije od 10 miliona ljudi, bili oslobođeni obavezne vojne službe kako bi se mogli posvetiti punovremenim vjerskim studijama.
Međutim, presuda izraelskog vrhovnog suda iz 2023. godine ukinula je te široke izuzetke, pa je vojska počela provoditi novačenje uprkos sve većem nedostatku vojnika. Haredi lideri optužuju izraelski režim za kršenje njihovih vjerskih uvjerenja i ugrožavanje njihovog načina života.
U julu je izraelski list Maariv izvijestio da su visoki komandanti po prvi put priznali razmjere iscrpljenosti, procijenivši manjak na oko 7.500 vojnika. Komandiri bataljona upozorili su na preopterećenost poslom, a neki su najavili i planove za prijevremenu penziju. Također je objavljeno da Izrael pokušava privući oko 30.000 tražilaca azila iz afričkih zemalja u vojsku, nudeći im stalni boravak na okupiranim teritorijama.
Unutrašnja vojna istraga pokazala je porast samoubistava među izraelskim vojnicima, pri čemu je većina slučajeva direktno povezana s dubokim psihološkim traumama i ekstremnim uslovima tokom genocidnog rata u Gazi.
Nalazi su pokazali da su uzroci većine samoubistava dugotrajno izlaganje borbama, traumatična iskustva na ratištu i psihološki teret gubitka saboraca.
Uprkos pokušajima izraelske vojske da cenzuriše izvještaje o samoubistvima i okolnostima koje ih prate, i dalje se pojavljuju dokazi o naglom porastu ovih slučajeva. Mediji sugerišu da je stvarni broj samoubistava možda i veći od zvanično objavljenog. Navodno su neki od tih vojnika sahranjivani bez vojnih počasti ili javnih objava, u očajničkom pokušaju da se prikrije razmjere krize.
Posljednjih mjeseci, zbog rastućeg nedostatka ljudstva, izraelska vojska počela je vraćati u službu i vojnike kojima je ranije dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Izvještaji naglašavaju dublju krizu mentalnog zdravlja u izraelskoj vojsci, otkrivajući da su hiljade vojnika zatražile pomoć u vojnim psihijatrijskim klinikama ili kod terenskih psihologa. Kako rat u Gazi ulazi u svoj 22. mjesec, vojnici sve češće prijavljuju traumatična iskustva, porodične probleme i psihološke teškoće.
