"Odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička odluka BS", rekao je predsjednik te stranke u intervjuu za Pobjedu.
Sve
ono što smo zajednički postigli od 2006., kada smo predano radili na izgradnji
građanskog karaktera društva, sada postaje upitno.
Mislim
na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja
ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije
države.
To
će biti test za novu većinu, kazao je u intervjuu Pobjedi Rafet Husović,
predsjednik Bošnjačke stranke.
Principijelno razmišljanje

Šta
je to preko čega Bošnjačka stranka nije mogla preći kada je donosila odluku da
ne bude dio nove vlade?
- Analizirajući novi
sastav vladajuće većine, od samog starta se i u javnosti postavljalo pitanje da
li je Bošnjačkoj stranci, kao jednoj nacionalnoj stranci, proevropske
orjentacije, mjesto u koaliciji sa, po nama, neprirodnim saveznicima.
Sastav
nove većine čine i neke partije koje se ideološki dosta razlikuju od BS i naša
jedinstvena odluka na Glavnom odboru je rezultat principijelnog razmišljanja.
Smatramo
da u ovom trenutku mi ne treba biti dio aktuelne vladajuće većine.
Na
taj način dajemo šansu svim onim subjektima sa kojima ne dijelimo ista
razmišljanjao prošlosti, ali i o budućnosti Crne Gore, da pokažu da istinski
žele da grade građansku Crnu Goru i da iskreno i manjinske narode vide kao
partnere.
Je
li na sastanku sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem bilo riječi o konkretnim
mjestima za BS u budućoj vladi?
- Bio je to jedan
konstruktivan razgovor, gdje sam sa mandatarom Krivokapićem, na njegov poziv,
razgovarao o tome kako vidimo budućnost Crne Gore.
Saglasili
smo se da je pred nama period pun izazova, kako u političkom, tako i u
ekonomskom pogledu. Konkretno, pozvao sam mandatara Krivokapića da krenemo da
gradimo neku vrstu partnerstva i saradnje, kako bi došli do međusobnog
povjerenja, a sve u cilju da Crna Gora bude mjesto za život svih njenih
građana.
Kada
je riječ o mjestima u vladi, o tome nije bilo riječi.
Poruka Abazoviću
Kako
komentirate ocjene pojedinih članica koalicije „Crno na bijelo“, konkretno
Stranke pravde i pomirenja, da ste, odbijanjem učešća u vladi, „lični interes
stavili ispred unapređenja položaja sopstvenog naroda“?
- Već sam negdje
rekao, odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička
odluka BS. Ocjena pojedinih partija i političara da smo se vodili ličnim
interesima, u startu je besmislena i primjer je političkog populizma. Podsjećam
da je na GO donesena jedinstvena odluka da BS ne treba da bude dio nove
vladajuće većine. Ako znamo da su članovi GO dominantno ministri, direktori,
sekretari, savjetnici i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i da su oni
glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda
je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju svih ovih godina
presudili kada smo donijeli ovu odluku.
Kako
gledate na izjavu predsjednika Ure Dritana Abazovića da je odluka BS očekivana,
ali da će nova vlada imati Bošnjake i Albance?
- Zaista se radujem
da se i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, nađu i Bošnjaci i Albanci. Ključno je
to da li će ti predstavnici imati legitimitet da predstavljaju Bošnjake.
Na
osnovu izbornog rezultata, Bošnjačka stranka je legitimni i jedini od naroda
izabrani predstavnik svog naroda. Najbolja potvrda tome je skoro 16.500
glasova.
Ako
Abazović misli da će neko ko nema legitimitet ni kod svog naroda, a pritom nema
ni jedan poslanički mandat u Skupštini, da taj neko zastupa interese cijelog
jednog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, onda se grdno vara i riječ je o
izjavi koja je pokušaj davanja legitimiteta novoj većini.
Kako
komentirate izjavu Nika Đeljošaja da manjinske partije trebaju sarađivati sa
budućom vladom?
- Mislim da trebamo sačekati konačnu odluku, prije nego damo bilo kakav komentar.
U
suštini, partije manjinskih naroda trabalo bi da sarađuju ili budu dio vlade,
ali pod uslovom da subjekti koji čine tu vladu, manjinske narode kao i njihove
legitimne političke predstavnike vide kao ravnopravne u svim aspektima, a ne
kao puki dekor koji će maskirati njihov pravi karakter.
Kao
što sam mnogo puta ponovio, neki politički subjekti, koji su danas ključni konstituenti
nove vlasti u Crnoj Gori, otvoreno su iskazivali negativan stav prema
pripadnicima manjinskih naroda i zato smatram da u ovom trenutku partijama
manjinskih naroda nije mjesto u ovakvoj vladajućoj većini.
Dajemo
im šansu da, kao vršioci vlasti, u narednom periodu pokažu iskreni otklon od
takve retorike i uvjere nas da žele istinsku saradnju na ravnopravnim osnovama.
Očekujete
li da će nova parlamentarna većina uspjeti roku formirati vladu?
- Mislim da hoće.
Uprkos svim problemima koje imaju, vjerovatno će naći kompromis. Ipak, ako
vidimo da nema konsenzusa oko sastava vlade, oko podjele resora, pitanje je
zaista kako će ova nova većina usaglasiti politiku vlade, kako će dogovoriti
nastavak evropskog puta Crne Gore. Ako na sve to dodamo da nas čeka izazovan
period na planu ekonomije, onda je sve vezano za novu većinu put u
neizvjesnost.

Položaj Bošnjaka u Crnoj Gori
Predsjednik
Liberalne partije Andrija Popović kazao je u Skupštini da je, od formiranja parlamentarne
većine, država Crna Gora u opasnosti. Kakav je Vaš stav?
- Sve
ono što smo zajednički radili od 2006, kada smo predano radili na izgradnji
građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Kada to kažem, mislim na
visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja
ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije
države. I to će biti test za novu većinu, da pokaže da zaista uvažava da je
Crna Gora građanska država, da su manjinski narodi, koji su dali pečat
nezavisnosti Crne Gore, dio društvenog bića ove države.
Hoćete
li se na predstojećem kongresu ponovo kandidirati za predsjednika BS?
- Mi smo na
posljednjoj sjednici GO donijeli odluku da krenemo u pripremne radnje i
određivanje datuma za održavanje kongresa. Plan je da to bude u prvoj polovini
naredne godine.
U
ovom trenutku još je rano da odgovorim da Ii ću se ponovo kandidirati. Ipak,
uvjeren sam da ćemo izabrati rukovodstvo i partijska tijela, koja će biti snaga
naše partije u narednih desetak godina.
Sada
smo i kadrovski mnogo spremniji.
Kakav
je danas položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i kako se osjećaju Bošnjaci
nakon svega što su doživjeli u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora?
- Ako se vratimo
unazad 15 godina i pogledamo danas položaj bošnjačkog naroda, onda moramo
konstatirati da se taj položaj značajno popravio. Bošnjaci su, dobrim dijelom
zahvaljujući mudroj politici BS, postali dio procesa, kako na političkoj, tako
i na društvenoj sceni Crne Gore.
Ono što je indikativno
jeste da smo u prethodnom periodu, upravo od nekih subjekata koji će sada
vršiti vlast mogli čuti da Bošnjaci i Albanci ne mogu upravljati Crnom Gorom.
I tokom izbornog
slavlja, svjedočili smo da su Bošnjaci bili meta napada, u Pljevljima i drugim
gradovima.
Moja je poruka svima da
su Bošnjaci svoji na svome, da je ovo naša država i da je svaki napad na bilo
kojeg Bošnjaka, napad na građansku i multietničku Crnu Goru.