Dolazeći predsjednik SAD "uspostaviti borbu protiv korupcije kao ključnog interesa nacionalne sigurnosti i demokratske odgovornosti - kod kuće i u inostranstvu.“
Majda Ruge, poznata analitičarka bosanskohercegovačkog porijekla, za prestižni magazin Foreign Policy napisala je tekst o mogućim aktivnostima nove američke administracije, pod vodstvom Joea Bidena, na Balkanu.
U zimu 2001. godine, izabrani predsjednik Joe
Biden, tada senator, posjetio je Visoke
Dečane, srpski pravoslavni manastir na Kosovu, tokom poslijeratnog putovanja u
tadašnji protektorat Ujedinjenih Nacija.
Dok je bio tamo (prema riječima Mikea Haltzela, Bidenovog
dugogodišnjeg savjetnika za vanjsku politiku), Biden je nakratko upoznao
Rambusha Haradinaja. On je bio gerilski borac u Visokim Dečanima za vrijeme
rata na Kosovu. Kasnije je postao premijer zemlje.
Biden, željan da osigura zaštićenost pravoslavne
kulture, zatražio je od Haradinaja da ga uvjeri da će manastiru posvetiti
posebnu brigu. Tri godine kasnije, kada je na Kosovu ponovo izbilo nasilje,
srušeno je desetine srpskih pravoslavnih crkava, ali je manastir ostao
netaknut. Godinama kasnije, Haradinaj je navodno tražio od Haltzela da prenese
Bidenu da je održao obećanje.
Ova priča evocira dva jednostavna principa koja
bi trebala informirati buduću evropsku i američku politiku u regiji.
Prvo, nestabilnost često dolazi od vođa, a ne od
ljudi. Međuetničke tenzije, koje zapadne diplomatske misije i dalje tretiraju
kao „drevne“, vode i kontroliraju lideri. Naravno da postoje podjele u regiji,
ali lideri svjesno odlučuju da li će te podjele pojačati ili prigušiti. U
slučaju Visokih Dečana, utjecajni moćnik je navodno držao stvari pod kontrolom
dok su druga područja tonula u nasilju.
Drugo, jasni signali iz Vašingtona i evropskih
prijestolnica mogu spriječiti probleme na terenu.
Biden je zatražio da se manastir zaštiti, a to je
dijelom bilo i zato što su moćni lideri znali da Vašington, kao najvažniji saveznik zemlje, promatra.
Tome slično, 2016. godine, zamjenik pomoćnika
američkog državnog sekretara Hoyt Yee i njegove kolege iz Evropske unije su
olakšali prelazak susjedne Makedonije (danas Sjeverna Makedonija) u demokratsku
vladu ponovljenim i intenzivnim angažmanom.
Sjedinjene Američke Države su dvaput nagovorile
EU, koja je posredovala u političkim sporovima unutar zemlje, da odgodi izbore
s obrazloženjem da ne bi bili pošteni. Takav beskompromisni angažman između Vašingtona
i Brisela, kada se ciljevi dijele i dobro definiraju, može dati velike
rezultate.
Trumpova administracija nije ispunila obje tačke zadatka.
Trivijalizirala je složena politička pitanja
između Kosova i Srbije i nastojala da brzo dobije zaslugu za rješavanje starih
neprijateljstava i da to na vrijeme iskoristi za predizborni govor u Sjevernoj
Karolini.
U međuvremenu, dobila je saveznike i slala
zbunjujuće signale, često gazeći vrlo demokratske principe koje je Vašington u
regiji promovirao više od dvije decenije.
Bidenu će biti lako izbjeći greške predsjednika
Donalda Trumpa. Ali bit će mnogo teže izbjegavati ponavljanje grešaka
počinjenih pod nadzorom predsjednika Baracka Obame, kada se SAD odvojio od
regije i nije pružio jasnu spremnost da brani dvostranačko naslijeđe izgradnje
institucija u regionu.
S obzirom na vanjskopolitičke izazove s kojima će
se suočiti nova američka administracija, zapadni Balkan vjerovatno neće biti
glavni prioritet. Međutim, Biden je o tome razgovarao u svom prvom telefonskom
pozivu kao izabrani predsjednik s britanskim premijerom Borisom Johnsonom. Tema
je vjerovatno proistekla iz želje za povezivanjem s Bidenom u vezi s pitanjem s
kojim je budući predsjednik upoznat. Berlin, Brisel i Pariz su željni
popravljanja odnosa sa SAD-om nakon četiri protekle godine. Zapadni Balkan
predstavlja priliku za obje strane da pokažu da nova era transatlanske saradnje
može donijeti rezultate.
Konkretno, Evropa i SAD bi mogli postići puno
napretka u regiji usredotočujući se na borbu protiv korupcije, što će
istovremeno signalizirati da SAD ne gledaju na Balkan kroz prizmu mržnje i
poslati jasnu poruku o tome šta očekuju lidera i demokratske uprave u regiji.
Biden je borbu protiv korupcije i nepotizma
učinio jednim od svojih domaćih i vanjskopolitičkih obećanja.
U svom članku o vanjskim poslovima, „Zašto
Amerika mora ponovo voditi“, Biden je naglasio svoju namjeru da se „uhvati u
koštac sa samozaštitom, sukobom interesa, mračnim novcem i rangira korupciju
koja služi uskim, privatnim ili stranim interesima i podriva našu demokratiju,
“I uspostaviti borbu protiv korupcije kao ključnog interesa nacionalne sigurnosti
i demokratske odgovornosti - kod kuće i u inostranstvu.“
U međuvremenu, EU je borbu protiv korupcije i
organiziranog kriminala učinila središtem svojih napora na zapadnom Balkanu. Izvještaji
Evropske komisije o napretku za 2018. pokazuju da sve zemlje u regiji zaostaju
za tri ključna prioriteta: borba protiv korupcije, suzbijanje organiziranog
kriminala i poboljšanje pravosuđa.
Neke su zemlje, uključujući BiH, imale bolji
učinak na ovim problemima početkom 2000-ih nego danas.
Zauzvrat, regija je izgubila 5 posto stanovništva
u posljednjih pet godina. U BiH većina odlazećih navodi korupciju kao ključni
faktor koji potiče njihov egzodus. U međuvremenu, korupcija potiče organizirani
kriminal i stavlja novac u džepove onima koji bi raspirivali nemire.
