Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Kevin Hamilton izjavio je u razgovoru za Fenu da je Bosna i Hercegovina danas bliže članstvu u NATO-u nego ikada ranije, ali da su za napredak na tom putu, osim ispunjavanja kriterija, ključni unutrašnji konsenzus i nastavak jačanja odbrambenih kapaciteta, institucija i otpornosti države.
Govoreći o razlikama u mišljenjima širom političkog spektra u BiH kada je u pitanju članstvo u NATO-u, kazao je da su u Savezu svjesni toga, ali je naglasio da je za članstvo potreban nacionalni konsenzus.
- Mi u NATO-u znamo ponešto o konsenzusu. Savez smo od 32 zemlje kojima je za svaku važnu odluku potreban konsenzus da bi se krenulo naprijed. Ako mi to možemo postići među 32 članice svakodnevno i sedmično, mislimo da postoji prostor da BiH pronađe konsenzus među tri zajednice o velikim odlukama, bilo da je riječ o putu prema euroatlantskim integracijama ili bilo čemu drugom. Međutim, za sada ne želimo da postanemo opsjednuti samo pitanjem članstva i predložili bismo vlastima BiH da također ne budu fokusirane isključivo na to pitanje, jer u okviru naših sadašnjih mehanizama imamo mnogo alata za izgradnju kapaciteta koje možemo koristiti i u budućnosti - kazao je ambasador Hamilton.
Ocijenio je da je Bosna i Hercegovina danas bliže članstvu u NATO-u nego ikada ranije, ali i da, osim unutrašnjeg konsenzusa u BiH, mora postojati i spremnost unutar Saveza za prijem novih članica.
Istakao je da je BiH u proteklih 30 godina prošla dug i značajan put, podsjetivši da je zemlja napredovala od perioda kada je bila razorena najtežim ratom koji je Evropa doživjela nakon Drugog svjetskog rata.
- Znam da postoji određeni stepen cinizma i da mnogi građani BiH smatraju da se euroatlantske integracije odvijaju presporo. Međutim, u ukupnom historijskom kontekstu 30 godina zapravo nije toliko dugo razdoblje, a u tom perodu BiH je ostvarila značajan napredak, približila se Evropi i NATO-u. Dubina i sofisticiranost odnosa koje BiH danas ima s NATO-om zaista su izuzetni i upravo na tom odnosu želimo dalje graditi saradnju - rekao je ambasador.
Na pitanje da li su unutar NATO-a vođeni razgovori o mogućem vremenskom okviru za upućivanje formalnog poziva BiH za članstvo, kazao je da, kada je riječ o pristupanju, bilo da se odnosi na BiH ili neku drugu partnersku ili aspirantsku zemlju, ne rade na osnovu rokova već na osnovu kriterija, standarda i napretka u ispunjavanju svih zahtjeva potrebnih za članstvo u NATO-u.
- Na to smo fokusirani. I još jednom, naša poruka vlastima i građanima BiH je da pokušaju izbjeći da budu opsjednuti samo krajnjim ciljem pristupanja. U situaciji nedostatka političkog konsenzusa jasno je da se pristupanje neće dogoditi sutra, ali stvari se mogu promijeniti - istakao je.
U tom kontekstu, poručio je bh. vlastima da rade na tome da zemlja bude spremna za eventualni poziv u NATO kroz uspostavljanje svih potrebnih proceduralnih i praktičnih mehanizama koji bi BiH učinili privlačnim kandidatom za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
- A to se može dogoditi prilično iznenada. Ko bi prije pet ili šest godina pomislio da će Švedska i Finska, neutralne nordijske zemlje, postati članice NATO-a? Međutim, jesu i to se dogodilo vrlo brzo zato što su njihove oružane snage već bile visoko interoperabilne s NATO snagama. Imale su sve karakteristike demokratske kontrole i otpornosti nad oružanim snagama i sigurnosnim sektorom. Također je postojao snažan konsenzus unutar tih društava za pristupanje NATO-u - kazao je Hamilton.
U razgovoru za Fenu, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a ukazao je i na značaj zapadnog Balkana i BiH za Sjevernoatlantski savez, naglasivši da će ova regija uvijek biti prioritet za NATO.
