Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za vikend izdanje njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio je o pritiscima koji su doveli do njegove odluke da napusti funkciju, odnosima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, ulozi Milorada Dodika, mogućnosti destabilizacije Bosne i Hercegovine, ali i o rastu islamofobije i govora mržnje u zemlji.
Na pitanje novinara da li su ga Sjedinjene Američke Države praktično prisilile da se što prije povuče sa funkcije visokog predstavnika, Schmidt je odbacio tvrdnje o brutalnom pritisku, ali je priznao da su razgovori bili intenzivni.
„Svi razgovori vođeni su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Svojom voljom sam, u postojećim okolnostima, pristao spriječiti da različite pozicije postanu rizik za Ured visokog predstavnika“, rekao je Schmidt.
Dodao je da je odluku o odlasku donio nakon dugih razgovora i procjene ukupne političke situacije.
„Nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora donio sam ovu odluku“, naveo je.
Schmidt je priznao da mu odlazak teško pada, podsjećajući da je na funkciji proveo pet godina, što ga čini jednim od visokih predstavnika s najdužim mandatom u Bosni i Hercegovini.
„Nakon pet godina na funkciji donio sam tešku odluku i odlazim teška srca“, rekao je.
Istovremeno je upozorio da problemi Bosne i Hercegovine neće nestati odlaskom jednog čovjeka niti dolaskom drugog.
„Ko vjeruje da će problemi biti riješeni samo zato što jedna osoba odlazi, a druga dolazi, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine“, poručio je Schmidt.
U intervjuu je govorio i o kritikama na račun OHR-a, odnosno tvrdnjama da institucija visokog predstavnika više nema stvarnu moć i da ne bi mogla spriječiti ozbiljnu destabilizaciju ili nasilje u zemlji.
Schmidt je odbacio takve tvrdnje i rekao da bi u slučaju raspada države međunarodna zajednica morala reagovati mnogo ozbiljnije od samog OHR-a.
„Ako bi se država raspala, tada autoritet visokog predstavnika zaista ne bi bio dovoljan. Tada postaju odlučujući mirovne snage i angažovana intervencija međunarodne zajednice“, rekao je.
Naglasio je da OHR i danas ima važnu ulogu u očuvanju demokratskih procesa i stabilnosti.
„Činjenica da će parlamentarni izbori u oktobru biti održani prema principima OSCE-a i da će birači ubuduće morati koristiti biometrijsku identifikaciju isključivo je rezultat angažmana visokog predstavnika“, istakao je Schmidt.
Na pitanje da li je OHR nakon više od dvije decenije postojanja zapravo postao neuspješan projekat, Schmidt je odgovorio da je funkcionalnost Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri očuvana upravo zahvaljujući intervencijama visokih predstavnika.
„Funkcionalnost ove države postoji samo zato što su visoki predstavnici intervenisali“, rekao je.
Istovremeno je priznao da intervencionizam ne može biti trajno rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
„Intervencionizam nije dugoročni odgovor. Ono što je potrebno jesu koraci ka evropskim integracijama“, naveo je.
Govoreći o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Schmidt je upozorio da u zemlji i dalje postoje snažne političke strukture koje osporavaju samo postojanje države.
„Sa Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je suštinski dobila kvalifikovani prekid vatre“, rekao je Schmidt, dodajući da se u zemlji i dalje vodi „politika kao nastavak rata drugim sredstvima“.
