Jasmin Mujanović: “Sarajevo nema jasnu strategiju"

Redakcija Mostar

Mujanović navodi da u američkim političkim krugovima postoji rastući dvostranački interes za region, uprkos činjenici da zapadni Balkan nije među prioritetima poput Ukrajine ili Tajvana.

Jasmin Mujanović, bosansko-kanadski politolog i analitičar, objavio je opširnu analizu nakon trodnevnog boravka u Vašingtonu, gdje je razgovarao s nizom relevantnih političkih i diplomatskih aktera o situaciji u Bosni i Hercegovini i regionu zapadnog Balkana.

Mujanović navodi da u američkim političkim krugovima postoji rastući dvostranački interes za region, uprkos činjenici da zapadni Balkan nije među prioritetima poput Ukrajine ili Tajvana. Prema njegovim riječima, posebno je značajno nedavno usvajanje Zakona o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana (WBDPA), koji otvara trajni institucionalni kanal saradnje između Kongresa, Bijele kuće i State Departmenta kada je riječ o politici prema regionu.

On smatra da se time otvara historijska prilika za zemlje regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, da redefinišu vlastite interese i strateški položaj unutar američke vanjske politike, posebno u kontekstu euroatlantskih integracija.

Međutim, Mujanović upozorava da iz Sarajeva gotovo da ne postoji ozbiljan politički angažman prema Vašingtonu.

Kako navodi, američki zvaničnici, analitičari i prijatelji Bosne i Hercegovine ne mogu jasno razumjeti šta takozvane “pro-bosanske” političke opcije zapravo žele niti koje su njihove konkretne političke namjere. Posebno naglašava da u Vašingtonu postoji interes za razgovore o Južnoj interkonekciji, NATO integracijama, radu OHR-a i institucionalnim reformama, ali da politički lideri iz Sarajeva ne nude jasne zahtjeve niti artikulišu konkretne prijedloge.

Prema njegovim riječima, bez definisanih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva, kao i jasno postavljenih crvenih linija i mogućih kompromisa, ozbiljan politički dijalog postaje nemoguć.

Mujanović posebno upozorava na ono što opisuje kao “kulturu naučene bespomoćnosti” koja je, kako kaže, prisutna širom regiona, ali posebno izražena u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o trenutnoj američkoj administraciji, ističe da Sjedinjene Američke Države ne odustaju od Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da u Vašingtonu više ne postoje unaprijed zadate političke “zaštitne ograde”.

Kako tvrdi, jedna od rečenica koja se najčešće mogla čuti tokom njegovih razgovora bila je: “Guardrails are gone” — odnosno “zaštitne ograde više ne postoje”.

U tom kontekstu upozorava da Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine nastupaju gotovo jedinstveno prema Washingtonu, dok stranke unutar vladajuće Trojke ne uspijevaju postići ni međusobni konsenzus o ključnim pitanjima sigurnosti i međunarodne politike.

Osim kritika prema domaćim političkim akterima, Mujanović je iznio i ozbiljne zamjerke na račun Evropske unije.

On tvrdi da među američkim transatlantskim krugovima raste frustracija zbog neefikasnosti Brisela kada je riječ o Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

Prema njegovim riječima, Evropska unija od 2003. godine predstavlja glavni politički okvir za region, ali nije ostvarila konkretne rezultate ni za građane Bosne i Hercegovine ni za šire geopolitičke interese Zapada.

Posebno problematizira odnos EU prema Južnoj interkonekciji i ulozi OHR-a, postavljajući pitanje zašto su evropske prijestonice, ukoliko su ti projekti i institucije toliko važni, dozvolile njihovu destabilizaciju.

U tom kontekstu kritikovao je i djelovanje Christiana Schmidta, tvrdeći da je svojim intervencijama u izborni proces 2022. i 2023. godine dodatno destabilizovao političke prilike u Bosni i Hercegovini.

Također je naveo da Evropska unija nije uspjela usaglasiti ni sankcije protiv Milorad Dodik, dok pojedine evropske lidere optužuje da blokiraju jedinstven evropski pristup prema Bosni i Hercegovini.

Mujanović smatra da trenutna američka politika prema Bosni i Hercegovini pokazuje kako Vašington i dalje ima kapacitet da snažno utiče na procese u zemlji, kao što je to činio i tokom devedesetih godina.

Ipak, upozorava da je sadržaj trenutne politike često kontradiktoran i teško objašnjiv, posebno kada je riječ o energetskim projektima i pokušajima smanjenja zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku da postane dio dugoročne američke energetske strategije za istočnu i centralnu Evropu, ali naglašava da domaći politički akteri moraju pokazati više inicijative i političke volje.

“Napravite protuponudu. Imate sredstva i resurse. Nedostaje vam volja”, poručio je Mujanović.

Na kraju ističe da zapadni Balkan ima sve veći geopolitički značaj, te upozorava da loša politika prema regionu otvara prostor za rast uticaja Kine, Rusije i drugih malignih aktera.

Prema njegovom mišljenju, američki interesi na Balkanu i dalje se najbolje mogu ostvariti kroz demokratizaciju lokalnih političkih sistema i integraciju zemalja regiona u euroatlantske političke i sigurnosne strukture.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.