Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Hajrić: Slažem se sa Dodikom da se svijet promijenio, ali to za njega nisu dobre vijesti

Redakcija Mostar

Komentarisao je i Dodikov odlazak na susrete s republikancima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Bivši bosanskohercegovački diplomata Mirza Hajrić komentarisao je za N1 izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, mogući gubitak republikanske većine u Kongresu, politiku Donalda Trumpa i odnose Washingtona s Izraelom. Posebno se osvrnuo na posljednje poruke Milorada Dodika, koji je uoči odlaska u SAD poručio Bošnjacima da se svijet promijenio i da uzalud čekaju kraj Trumpovog mandata. Hajrić smatra da su se međunarodne okolnosti zaista promijenile, ali ne u Dodikovu korist.

"Ja se slažem s Miloradom Dodikom da se svijet značajno promijenio, ali to za njega nisu dobre vijesti. Njegov veliki prijatelj, bivši mađarski premijer, nije više na vlasti. Njegov veliki mecena i saradnik Aleksandar Vučić izgubio je izbore. I premijer Netanyahu, kojem se dodatno dodvorava, posebno posljednjih godinu dana, na rubu je da izgubi izbore", rekao je Hajrić.

Komentarisao je i Dodikov odlazak na susrete s republikancima u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Sada ide u goste republikancima kao, čini mi se, prilično neželjen gost, jer je poznato koliko je problema napravio i predsjedniku Trumpu i Bijeloj kući. U tom smislu, ne vidim da mu se iko raduje, a isto tako mislim da se ni on neće baš obradovati kada čuje poruke tokom ove posjete Sjedinjenim Državama, bez obzira na to koliko ga to novca koštalo", poručio je.

Hajrić: Nismo uspjeli izgraditi organizovan lobi u Americi

Na pitanje koliko je za probosansku politiku opasno to što njeni predstavnici nisu prisutni na susretima s američkim republikancima, o čemu je govorio i Dodik, Hajrić je odgovorio:

"Vidite, to su plaćeni susreti i, naravno, Milorad Dodik niti je pozvao niti bi prihvatio Bošnjake. Naša dijaspora ima političkog utjecaja, naročito u onim dijelovima Amerike gdje je veći broj naših građana, i mi jednostavno nismo uspjeli izgraditi neki organizovan lobi koji bi djelovao i na saveznom nivou."

Naglasio je da Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal među svojim građanima koji žive u SAD-u.

"Mislim da je to nešto što bi trebalo organizovati i čemu bi trebalo posvetiti pažnju u narednom periodu. Jer imamo više od 300.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive u Sjedinjenim Državama i sasvim sigurno to može biti jedan dobro organizovan, jak lobi, ali na tome nije dovoljno rađeno do sada", istakao je Hajrić.

Šta ako demokrate preuzmu Kongres?

Govoreći o američkim izborima, Hajrić je upozorio da predizborne ankete ne moraju nužno predvidjeti konačan rezultat.

"Odgovor na to pitanje sasvim sigurno zanima veliki dio planete. Nemam direktan odgovor, ali bih podsjetio da su na predsjedničkim izborima 2016. godine sve prognoze bile da će Hillary Clinton dobiti izbore. Međutim, sutra ujutro vidjeli smo da je pobijedio Donald Trump, protivno svim predviđanjima. Tako da ne bih isključio mogućnost iznenađenja, pogotovo jer se ovdje bira više od 500 zvaničnika i moguća su, naravno, iznenađenja."

Na pitanje bi li pobjeda demokrata u jednom ili oba doma Kongresa dovela do potpune zakonodavne blokade, odgovorio je:

"Ne mora doći do blokade, ali će sasvim sigurno biti drugačiji odnos snaga, odnosno morat će postizati neki međustranački dogovor. Jedni bez drugih vjerovatno neće moći donositi odluke. Moguća je blokada, ali da ne bi došlo do nje, vjerovatno će postizati neke političke dogovore."

Smatra da bi promjena odnosa snaga mogla utjecati i na američku vanjsku politiku.

"Što se tiče vanjske politike, ukoliko se prognoze pokažu tačnim i demokrate preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, sasvim je moguće da će doći do ublažavanja ovih šokova koje je Donald Trump pravio svijetu u posljednje dvije godine, odnosno u prvoj polovini svog mandata. U tom smislu, mislim da bi to bio jedan stabilizirajući faktor."

O američkoj pomoći Izraelu: Trump je odluku objavio pod pritiskom demokrata

Hajrić je komentarisao i Trumpovu najavu prekida američke finansijske pomoći Izraelu, o kojoj je bilo riječi tokom razgovora.

"Vidite, Amerika je to isplaćivala na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2018. godine, i to je desetogodišnji memorandum. S izraelskim premijerom Netanyahuom već su više od godinu dana u toku razgovori o tome i najavljeno je da će se to smanjiti ili ukinuti. Ali čini mi se da je Trump, pod pritiskom demokrata na današnjim izborima, odlučio da danas objavi i skrati taj period."

Dodao je:

"Pretpostavlja se da će se s ovom godinom završiti taj paket pomoći od 3,8 milijardi dolara za vojne svrhe."

Hajrić o milijardama u američkim kampanjama i utjecaju AIPAC-a

Govoreći o rekordnim privatnim donacijama tokom američke izborne kampanje, Hajrić je istakao da je važno utvrditi ko finansira političke kandidate.

"To možete gledati na taj način, ali isto tako mislim da je važno gledati ko daje novac, koji to privatnici ili kompanije daju novac. Mislim da će tu doći do značajnih promjena, jer je sve veći pritisak, sve veći zahtjev, naročito demokrata, da se taj moćni proizraelski lobi AIPAC registruje kao agent strane vlade. Onda bi potpao pod mnogo veći nadzor načina na koji ulaže novac."

Hajrić je iznio i tvrdnje o finansijskoj podršci koju ova organizacija pruža političkim kandidatima.

"Za sada je AIPAC direktno davao stotine hiljada, ponekad milione dolara nekim kandidatima od interesa za Izrael. Kako je to sve nepopularnije u Americi, mislim da oni mijenjaju strategiju i da će sada usmjeravati one vjerne glasače i milijardere koji su skloni dati veliki novac za potrebe Izraela da oni direktno, kao privatnici, daju novac za lobiranje za Izrael."

Smatra da bi pravila finansiranja kampanja trebalo mijenjati.

"U tom smislu, mislim da bi i neka pravila morala da se promijene da bi se stalo ukraj tom vrlo, da kažem, diskutabilnom davanju stotina miliona dolara za potrebe usmjeravanja američke vlade prema nekoj stranoj sili, u ovom slučaju njihovom velikom partneru, državi Izrael."

Zašto demokrate osvajaju podršku u republikanskim uporištima?

Na pitanje predstavljaju li prodori demokrata u tradicionalno republikanske sredine trajno političko preslagivanje ili reakciju na trenutne ekonomske probleme, Hajrić je odgovorio:

"Prije će biti da je prevagnuo ovaj drugi element, a ja bih dodao i nepopularnost republikanskog predsjednika Trumpa. To značajno utječe kada imate lidera koji je pod tolikim kritikama velikog dijela američke javnosti. Utječe i na kandidate, pogotovo zato što je Trump izlazio s izjavama i pozivao glasače da glasaju kao da glasaju za njega, kao da je on na izbornim listićima."

Dodao je da takva strategija, prema njegovom mišljenju, nije dobro prihvaćena među biračima koji negativno ocjenjuju Trumpov rad.

Govoreći o ekonomskim problemima, istakao je da se politička pitanja za veliki broj Amerikanaca svode na svakodnevnu borbu s troškovima života.

"Teme su se suzile na ono: imam li ja danas šta staviti na sto za porodicu, kako Amerikanci to vole pojednostaviti. Troškovi života zbog odluke Netanyahua i toga što je nagovorio Trumpa da napadnu Iran doveli su do enormnih cijena goriva i, naravno, posljedično do poskupljenja skoro svih životnih namirnica i povećanja troškova života."

Prema njegovoj ocjeni, upravo to nezadovoljstvo moglo bi se odraziti na rezultate izbora.

"Zato su Amerikanci jako nezadovoljni, zato je skočio procenat glasača koji podržavaju demokratske kandidate i zato se očekuje veliki pad popularnosti republikanaca i gubitak kontrole nad oba doma Kongresa."

Hajrić smatra da je američka vanjska politika postala važan dio unutrašnjih ekonomskih problema.

"Ne može se brzo uvjeriti prosječni Amerikanac da politika koju vodi Trump ima za cilj američkog glasača. Demokrate su bile uspješne u predstavljanju Trumpove politike kao politike koja više služi Izraelu nego Americi, s tim milijardama dolara pomoći koje idu Izraelu i navodno više neće ići. U svakom slučaju, sadašnje ekonomsko stanje dijelom je uzrokovano i vanjskom politikom, jer je ta politika dovela do nestabilnosti na Bliskom istoku i povećanja cijena goriva, što povećava troškove života prosječnog Amerikanca."

Mogući sporovi oko izbornih rezultata

Hajrić se osvrnuo i na američki izborni sistem, posebno na podjelu izbornih okruga.

"Govorimo o glasanju u kojem je teritorijalna podjela takva da kandidat može imati više glasova, ali onda ne pobijedi. To je jedan vrlo specifičan sistem u kojem se unaprijed dosta toga zna i zato se ove prognoze koje gledamo uzimaju ozbiljno. Vrlo je malo iznenađenja."

Podsjetio je da neki izborni okruzi već decenijama ne mijenjaju svoju političku pripadnost, iako iznenađenja poput Trumpove pobjede 2016. pokazuju da prognoze nisu nepogrešive.

Na pitanje postoji li opasnost od novih sporova oko prebrojavanja glasova, odgovorio je:

"Sasvim je moguće. Znamo kako je predsjednik Amerike Donald Trump nepredvidiv, kako reaguje impulsivno, tako da ne bih bio iznenađen ni tim razvojem događaja. U nekom smislu, on je to i spomenuo u posljednjim obraćanjima javnosti na republikanskim predizbornim skupovima. S Trumpom se nikada ne zna, ali u svakom slučaju povećava se ta retorika o mogućnosti manipulacije glasanjem i izbornim rezultatima. Vidjet ćemo u narednih nekoliko dana hoće li odlučiti da ide u tom smjeru."

Utjecaj izbora na Ukrajinu i američke saveznike

Govoreći o mogućim posljedicama izbora na američku vojnu i finansijsku pomoć saveznicima, Hajrić je rekao:

"Apsolutno, jer je to u Trumpovoj administraciji postavljeno kao jedna od vrlo efikasnih metoda djelovanja prema stranom partneru ili stranoj sili, koja će se finansijskim uslovljavanjem privoljeti da promijeni odluku."

Kao primjer naveo je Ukrajinu.

"U slučaju Ukrajine nije bilo moguće postići mir, iako se prijetilo sankcijama i obustavom vojne pomoći. Promijenjeni su načini pružanja vojne pomoći, ali nije se došlo do onoga što je Trump obećao u svojim predizbornim nastupima."

Prema njegovom mišljenju, takva politika mogla bi se nastaviti.

"U tom smislu, sasvim je moguće da će i to biti jedan od poteza koje će Amerika povući prema svojim partnerima ili prema svojim neprijateljima kako bi postigla cilj."

Hoće li se američka politika vratiti umjerenijim stavovima?

Na kraju razgovora Hajrić je komentarisao jačanje populističkih i radikalnih političkih struja u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Sasvim sigurno, Amerika je u neku ruku i napravila taj trend. Republikanci, neokonzervativci i MAGA pokret krenuli su s nekim tvrdim, radikalnim desničarskim stavovima."

Ipak, očekuje da bi izborni rezultati mogli dovesti do promjene političke retorike.

"Mislim da se to nije pokazalo kao najbolji model za Ameriku i očekujem da će u narednom periodu doći do nekih umjerenijih tonova i u ovim strujama i partijama. Sasvim sigurno ćemo prema rezultatima današnjih izbora vidjeti u kojem će smjeru analitičari preporučiti da se ide dalje."

Zaključio je da republikanci imaju dovoljno stručnih ljudi koji mogu prepoznati potrebu za promjenom političkog pristupa.

"Nisu republikanci stranka koja nema dovoljno analitički sposobnih ljudi koji će reći da ove poruke koje su dominirale u posljednje dvije godine gube izbore i da to treba promijeniti", zaključio je Hajrić za N1.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.