Federacija BiH pred penzionom krizom: Za manje od četiri godine dobila 39.117 penzionera, a samo 11.505 novih zaposlenih

Federacija Bosne i Hercegovine suočava se sa sve izraženijim demografskim i finansijskim pritiskom na penzioni sistem. Podaci Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezne uprave FBiH pokazuju da je od januara 2023. do jeseni 2026. godine broj penzionera povećan za 39.117, dok je broj zaposlenih u istom periodu porastao za svega 11.505 osoba.

Prema podacima koje je objavio Stav, oktobarsku penziju primit će 474.304 korisnika, za šta je potrebno osigurati približno 374,8 miliona KM. Samo mjesec ranije evidentirana su 473.402 penzionera, a za isplatu njihovih primanja bilo je potrebno 372,9 miliona KM.

To znači da je za samo mjesec broj korisnika penzija povećan za 902, dok je mjesečni iznos potreban za isplate porastao za 1,9 miliona KM.

Početkom 2023. godine Federacija BiH imala je 435.187 penzionera, a za njihove mjesečne penzije izdvajano je približno 245 miliona KM. U međuvremenu je broj korisnika povećan za gotovo devet posto, dok su mjesečni izdaci za penzije porasli za približno 53 posto.

Istovremeno, tržište rada nije ostvarilo rast koji bi mogao pratiti takvu dinamiku.

Prema evidenciji Porezne uprave FBiH, u januaru 2023. godine bilo je zaposleno 535.859 osoba. Posljednji navedeni podaci, za septembar 2026. godine, pokazuju 547.364 zaposlenih.

Za gotovo četiri godine broj zaposlenih povećan je za svega 2,1 posto, nasuprot rastu broja penzionera od približno devet posto.

Posebno zabrinjava odnos između zaposlenih i penzionera. Na početku posmatranog perioda na jednog penzionera dolazila su približno 1,23 zaposlena, dok je taj odnos sada smanjen na svega 1,15 zaposlenih po penzioneru.

Razlika između broja zaposlenih i korisnika penzija iznosi 73.060 osoba, što je jedan od najnižih nivoa u posljednjih desetak godina.

Ukoliko bi se dosadašnja kretanja nastavila istim tempom, broj penzionera mogao bi se dodatno približiti broju zaposlenih, čime bi se povećao pritisak na federalni budžet i održivost finansiranja penzija.

Dodatni izazov predstavlja starosna struktura radne snage.

Od ukupno 547.364 zaposlenih, njih 465.137 ima do 55 godina. U dobnoj kategoriji od 56 do 65 godina nalazi se 77.445 zaposlenih, dok su 4.782 osobe starije od 65 godina.

To znači da je više od 82.000 zaposlenih starije od 55 godina, odnosno približno 15 posto ukupne radne snage. Dio tih osoba u narednim godinama mogao bi ostvariti pravo na penziju, što će dodatno utjecati na odnos između zaposlenih i penzionera.

Porezna uprava FBiH u objavljenoj statistici nije precizirala koliko je među zaposlenima starijim od 65 godina osoba koje su već ostvarile pravo na penziju, a zatim ponovo zasnovale radni odnos.

Istovremeno se produžava životni vijek korisnika penzionog sistema. Prema statistici Federalnog zavoda PIO/MIO objavljenoj u julu, čak 7.998 penzionera imalo je između 90 i 100 godina.

Finansiranje penzija već sada zahtijeva značajna izdvajanja iz federalnog budžeta. Iako se najveći dio potrebnih sredstava prikuplja doprinosima na plaće zaposlenih, ti prihodi nisu dovoljni da samostalno pokriju sve obaveze penzionog sistema.

Vlada Federacije BiH ranije je saopćila da je tokom 2024. godine za isplatu penzija iz budžeta izdvojeno 512 miliona KM.

Rast broja korisnika, zajedno s povećanjem iznosa penzija, dodatno povećava potrebu za budžetskim finansiranjem.

Istovremeno, poslodavci nastavljaju zahtijevati smanjenje doprinosa na plaće kako bi se rasteretili troškovi rada i otvorio prostor za povećanje primanja zaposlenih i novo zapošljavanje.

Federalna vlada ranije je najavila da bi naredno smanjenje doprinosa moglo uslijediti nakon početka primjene Zakona o fiskalizaciji transakcija.

Prema dosadašnjim najavama, primjena tog zakona očekuje se u drugoj polovini 2027. godine, pod uslovom da nadležne institucije na vrijeme provedu sve potrebne pripreme.

Takav razvoj događaja otvara pitanje kako istovremeno osigurati finansijsku stabilnost penzionog sistema, smanjiti opterećenje rada i povećati broj zaposlenih.

Podaci za period od januara 2023. do jeseni 2026. pokazuju da je broj penzionera rastao približno 3,4 puta brže od broja zaposlenih. Istovremeno, mjesečni troškovi isplate penzija povećani su za gotovo 130 miliona KM, što predstavlja dodatno opterećenje za javne finansije Federacije BiH.