Evropa je umorna od rata u Ukrajini

Poslanik iz jedne od centrističkih stranaka koji nije želio da bude imenovan kaže: "Svako obećanje Unije u smislu 'EU će samo držati Ukrajinu na nogama ako bude potrebno' lažno je obećanje. Mi ne možemo učiniti bilo šta bez Trumpa, tako da će danas biti uglavnom trenutak sjećanja, ništa drugo".

Kako je drugačije bilo prije skoro hiljadu dana, kada se i Zelenski obratio parlamentu, ubrzo nakon velike ruske invazije. Napetost je u to vrijeme bila velika. Mnogi su se pitali da li će predsjednik  nedjelju dana kasnije biti živ, ubijen ili protjeran od strane Rusa.

Tada je prostorija bila krcata, mnogi zastupnici u Evropskom parlamentu su nosili plavu i žutu odjeću u bojama ukrajinske zastave kako bi pokazali svoju solidarnost. Ukrajinski prevodilac koji je preveo predsjednikove riječi na engleski bio je preplavljen emocijama. Jecajući, prenio je poruku Zelenskog.

Mnogi tabui EU pali su u skoro tri godine koliko je trajao rat. Milioni ukrajinskih izbjeglica su primljeni, Evropska unija je prvi put u svom postojanju pružila podršku u naoružanju, a Rusiji je uvedeno četrnaest paketa sankcija. Ali taj odlučan i jedinstven stav je sada pod pritiskom.

Dok je Zelenski u to vrijeme još uvijek bio glavni program, čini se da je njegovo prisustvo u Briselu sada pomaknuto na krila. Nastup ukrajinskog predsjednika više nije "prime time". "Evropski parlament je oslabljen, tenzije mu štete, čine ga nemoćnijim", kaže drugi zastupnik.

Nekoliko europarlamentaraca otvoreno je izjavilo da žele prestati podržavati Ukrajinu, kao što je Italijan Leoluca Orlando iz Zelenih. Protiv stranačke linije kaže da je, po njegovom mišljenju, podrška kontraproduktivna i da će samo produžiti rat. Stoga Evropsku uniju naziva "najvećim neprijateljem Ukrajine".

Smanjenje interesa za Zelenskog bilo je vidljivo i na posljednjem evropskom samitu u Briselu. Ukrajinski predsjednik je prije samita primljen s uobičajenim poštovanjem, ali su prioritet za lidere evropskih vlada nakon toga bili dugi razgovori o migracijama.

Ovakav stav dovodi do frustracije među baltičkim državama koje se graniče sa Rusijom. "Naša strategija za Ukrajinu tokom prvih hiljadu dana je propala", zaključio je litvanski ministar vanjskih poslova Landsbergis.

"Željeli smo postići mir kroz deeskalaciju, ali nešto drugo mora zauzeti njegovo mjesto. Moramo djelovati snagom i oružjem. Sve rezerve moraju biti uklonjene", istakao je.