Njemačka priprema opsežan paket mjera za zaštitu države od ruskih sabotaža, napada dronovima, cyber udara, špijunaže i napada na kritičnu infrastrukturu, nakon neuspjelog pokušaja napada dronom s eksplozivom na aerodrom Lajpcig/Hale.
Plan njemačkog ministra unutrašnjih poslova Alexandera Dobrindta predviđa stvaranje znatno snažnijeg sistema odbrane koji bi trebao omogućiti brzo reagovanje na hibridne napade bez čekanja da prijetnja preraste u ozbiljnu sigurnosnu krizu.
„Ruski hibridni napadi upotrebom dronova s eksplozivom na aerodromima, agenata u našim gradovima, cyber napadi na naše mreže i sabotaža naše infrastrukture su svakodnevna stvarnost. Ovi napadi će se intenzivirati, ali možemo se boriti i braniti“, rekao je Dobrindt za Bild am Sonntag.
Njemačka je početkom septembra i zvanično optužila Rusiju za pokušaj napada na aerodrom Lajpcig/Hale početkom augusta.
Njemačke vlasti tvrde da su istraga i obavještajni podaci ukazali na umiješanost ruskih državnih struktura, dok Moskva odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o provokaciji.
Napad je izazvao posebno veliku zabrinutost jer je Lajpcig/Hale jedno od najvažnijih evropskih teretnih čvorišta, a koristi se i za logističke operacije NATO-a i ukrajinskih transportnih aviona.
Tokom incidenta pronađen je dron napunjen eksplozivom i opremljen detonatorom. Njemačke vlasti slučaj su ocijenile kao novu razinu hibridne prijetnje.
Nakon toga Berlin je odlučio znatno proširiti kapacitete savezne policije za borbu protiv dronova.
Prema planu koji prenosi Bild, Njemačka želi razviti mobilne jedinice koje bi se mogle brzo premještati prema mjestu potencijalnog napada.
Jedinice bi bile opremljene helikopterima, posebnim vozilima, sistemima za otkrivanje i ometanje dronova te sredstvima za njihovu neutralizaciju.
Planirano je njihovo raspoređivanje u devet strateški važnih gradova: Frankfurtu na Majni, Minhenu, Hamburgu, Berlinu, Štutgartu, Diseldorfu, Lajpcigu, Hanoveru i Kelnu.
Njihov zadatak bio bi štititi zračni prostor iznad aerodroma, željezničkih stanica, transportnih čvorišta, objekata kritične infrastrukture i vladine četvrti u Berlinu.
Sistem ne bi bio ograničen samo na detekciju dronova.
Njemačke jedinice trebale bi dobiti mogućnost da dron presretnu, ometaju, obore ili neutralizuju, uključujući slučajeve kada nosi eksploziv.
Bild navodi i da bi izmjene zakona mogle omogućiti kompanijama koje upravljaju kritičnom infrastrukturom da same aktivnije reaguju na prijetnje dronovima.
Vodovodne i energetske kompanije, kao i preduzeća iz odbrambene industrije, mogla bi dobiti ovlaštenja ne samo da otkrivaju dronove nego i da ih aktivno ometaju ili neutralizuju.
Time bi se pokušalo izbjeći čekanje na dolazak državnih sigurnosnih snaga u situacijama u kojima se napad može dogoditi za svega nekoliko minuta.
Njemačka planira i znatno širu primjenu umjetne inteligencije, biometrijskog prepoznavanja lica i videonadzora, posebno na aerodromima, željezničkim stanicama i drugim velikim transportnim čvorištima.
Umjetna inteligencija trebala bi pomagati pri automatskom otkrivanju oružja, sumnjivog ponašanja i potencijalnih priprema napada, ali i pri identifikaciji osoba osumnjičenih za špijunažu ili sabotažu.
Poseban dio plana odnosi se na cyber sigurnost.
Berlin želi razviti svojevrsnu nacionalnu cyber kupolu – široku mrežu digitalnih senzora i zaštitnih sistema koji bi trebali rano otkrivati pokušaje upada u državne, energetske i druge ključne mreže i blokirati ih prije nego što naprave ozbiljnu štetu.
Njemačke vlasti upozoravaju da problem nije ograničen na jedan incident.
Tokom 2025. godine u Njemačkoj je zabilježeno više od hiljadu sumnjivih letova dronova, uglavnom iznad vojnih objekata, aerodroma, luka i kompanija odbrambene industrije.
Većina je tada tretirana kao izviđanje ili pokušaj zastrašivanja, a ne kao neposredni napad.
Incident u Lajpcigu promijenio je procjenu prijetnje jer je dron bio napunjen eksplozivom.
Istovremeno, njemačka policija posljednjih dana istražuje i druge slučajeve sabotaže.
U Minhenu je pokrenuta istraga nakon podmetanja požara kod kompanije Rohde & Schwarz, koja proizvodi radarske sisteme za otkrivanje, praćenje i ometanje dronova.
Policija je pokrenula i veliku potragu nakon niza pokušaja sabotaže elektroenergetske mreže, dok vlasti još utvrđuju stoje li iza njih strani akteri ili domaće ekstremističke grupe.
Njemačka je zbog napada u Lajpcigu već poduzela i diplomatske mjere protiv Rusije, među kojima su zatvaranje ruskog konzulata u Bonu i raskid sporazuma povezanog s Ruskim domom u Berlinu.
EU je podržala njemačke optužbe.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da pokušaj napada u Lajpcigu nosi obilježja „državno sponzorisanog terorizma“.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker također je upozorio da Savez ne može tolerirati hibridne operacije protiv svojih članica, navodeći upravo napad na aerodrom Lajpcig/Hale kao jedan od najozbiljnijih novih primjera takvog djelovanja.
