Evropska unija priprema uzvratni udarac Amerirci nakon što je propao dogovor o ukidanju carina.
Prema informacijama do kojih su došli evropski diplomati, Vašington sada traži dodatne ustupke – uključujući osnovnu carinu od najmanje 15 posto na većinu evropskih proizvoda – što je izazvalo bijes u Briselu i Berlinu, piše The Wall Street Journal.
EU je donedavno očekivala da će s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom dogovoriti kompromis koji bi osnovne carine zadržao na 10 posto, što je i samo po sebi bio težak ustupak za mnoge od 27 članica. No nakon što su američki dužnosnici signalizirali promjenu stava, Njemačka – dosad umjerenija u pristupu – približila se tvrđoj, konfrontacijskoj liniji Francuske.
Još ima vremena
“Još ima vremena za pregovore”, rekao je jedan njemački dužnosnik u petak. “Ali ako žele rat, imat će rat.”
Države članice EU-a sada pritiskaju Evropsku komisiju da pripremi snažnije protumjere protiv američkih kompanija, koje bi išle i dalje od običnih carina, ako se dogovor ne postigne do 1. avgusta – roka koji je odredio Trump.
Trgovinski odnosi EU-a i SAD najveći su na svijetu – svakoga dana izmjeni se roba i usluga u vrijednosti većoj od pet milijardi dolara. No iz Brisela poručuju da su sve opcije na stolu.
Evropska komisija je u nedjelju službeno poručila da i dalje želi dogovor koji će biti “uzajamno koristan”, ali je dodala da će u slučaju neuspjeha iskoristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju.
Trump traži više – i prijeti većim carinama
Američki ministar trgovine Howard Lutnick u nedjelju je ipak izrazio optimizam: “Siguran sam da ćemo postići dogovor. I bit će sjajan za Ameriku, jer predsjednik stoji iza američkog naroda”, rekao je za CBS.
U proteklih nekoliko mjeseci evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič šest je puta putovao u Washington, održao brojne razgovore i poruke s američkim dužnosnicima, te ponudio smanjenje carina i kupovinu američkih energenata i poluvodiča u vrijednosti od više desetaka milijardi dolara.
Uprkos tome, Trump je početkom jula zaprijetio s 30 posto carina na većinu evropskog uvoza – znatno više od ranije spominjanih 20 posto.










