Suša je ove godine ostavila ogromne posljedice na poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Smanjeni prinosi mogli bi se već najesen osjetiti i na policama trgovina.
Iako je još rano govoriti o konkretnim procentima poskupljenja, ekonomski stručnjak Igor Gavran za Faktor upozorava da bi najveći problem mogao nastati tamo gdje se manjak domaće proizvodnje prelije na stočnu hranu, a potom i na cijene mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda.
Kukuruz bi mogao biti najveći problem
No, iako suša svakako jeste uzrokovala velike štete i prihodi mnogih poljoprivrednih proizvoda će biti manji nego ranijih sezona, zaista je teško predvidjeti kretanje cijena.
- Veliki dio hrane, nažalost, uvozimo, a nisu sve zemlje jednako stradale od suše. Iako jeste bilo štete širom Evrope, mnogi imaju puno bolje sisteme navodnjavanja i zaštite, a i njihove države im pomažu i nadoknade štetu. S druge strane, cijene u BiH su već sada nerealno visoke i daleko iznad nivoa opravdanog stvarnim troškovima, pa ima prostora da se viši troškovi "uklope" u aktuelne previsoke profitne marže i da cijene ne rastu dodatno. Ako se štete i manjak ponude ipak odraze na cijene, onda će rast cijena biti najveći kod onih kultura gdje su štete najveće i kod nas i u zemljama iz kojih uvozimo - kaže Gavran.
Na naše pitanje možete li procijeniti koliko bi zbog suše mogli poskupjeti voće i povrće, Gavran kaže da je nemoguće dati takvu ocjenu, a potencijalno je i kontraproduktivno, jer se unaprijed daje alibi trgovcima za poskupljenja, a vlastima da ne čine ništa da saniraju ili nadoknade štete.
- Čak i da imate razloga povećati cijenu 100 posto, kome ćete prodati robu po toj cijeni? Veliki broj građana se odavno već odriče zdravije i skuplje hrane, pa bi eventualni drastični rast cijena vjerovatno proširio broj takvih ograničenja u ishrani. Kukuruz je među najteže pogođenim kulturama, a na pojedinim područjima gubici prinosa procjenjuju se i od 80 do 90 posto - ističe naš sagovornik.
Stočna hrana će uzrokovati brojne probleme
Gavran objašnjava kako će se štete na kukuruzu odraziti na cijene stočne hrane.
- Ukoliko se potvrde ovako drastične procjene štete, kukuruz bi mogao biti jedan od najvećih problema za brojne druge poljoprivredne grane, prije svega u segmentu stočne hrane. Nije riječ ni samo o poskupljenju nego o tome da gubimo dio lanca domaće proizvodnje, jer zaokružen potpuno domaći proizvod animalnog porijekla "od njive do trpeze", odnosno mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, jaja i proizvodi od jaja je takav samo ako je ishrana životinja, a ona je za većinu njih barem dijelom bazirana na kukuruzu, također domaćeg porijekla - kaže naš sagovornik.
Nažalost, osim poskupljenja, postoji rizik i pogoršanja kvaliteta ishrane životinja, jer se prelazi na jeftiniju i manje kvalitetnu ishranu, mijenja prirodni kukuruz nekim koncetratima i zamjenskim vrstama hrane, a to sve može voditi lošijem zdravlju životinja i lošijem kvalitetu finalnih proizvoda.
Hoće li poskupjeti meso, mlijeko i jaja?
No ako poskupi stočna hrana, to će se itekako preliti na cijene mesa, mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda. Posljedice će se, kaže, osjetiti i dugoročno.
- Sigurno je da bi se poskupljenje stručne hrane moglo odraziti i na cijene navedenih proizvoda. No, iako građane primarno brinu cijene, može se dogoditi da cijene i ne porastu značajno u trgovinama, ali da domaći proizvođači podnesu takve štete i gubitke da dugoročno imamo pad domaće proizvodnje, još veću dominaciju uvoza i rast cijena, koji bi tada bio rezultat ne rasta troškova nego nestanka domaće konkurencije - dodaje Gavran.
Piletina bi mogla biti posebno zanimljiva
Zanimalo nas je možemo li očekivati da najesen poskupi i piletina, s obzirom na to da se i u njenoj proizvodnji koriste kukuruz i soja.
- Piletina je kategorija u kojoj uvoz nije dominantan, pa su cijene primarno određene domaćim faktorima i zbog toga rast cijena domaće hrane za perad sigurno znači više troškove proizvodnje. Međutim, vodeće kompanije u ovoj oblasti ostvaruju enormnu dobit već godinama i očigledno je da su njihove aktuelne cijene previsoke. Zbog toga ne vidim opravdanja za rast cijena već itekako imaju prostora da "ugrade" privremeni rast troškova u svoje kalkulacije tako sto će umanjiti dobit, a cijene zadržati barem na istom nivou ili ih čak smanjiti - ističe Gavran.
