Preteška ili neodgovarajuća torba, kao i njen nepravilan način nošenja, može uzrokovati nelagodu, umor te bolove u leđima, vratu i ramenima. Zbog toga je važno obratiti pažnju, ne samo na težinu, nego i na veličinu, oblik, raspored sadržaja i način nošenja. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje djece, roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i obrazovnog sistema kako bi svakodnevno školsko opterećenje bilo prilagođeno potrebama i razvoju djeteta.
Djeca školskog uzrasta u prosjeku provedu 3-6 sati dnevno u školskom okruženju. Budući da se njihov mišićno-koštani sistem još uvijek razvija, dugotrajno sjedenje, nedovoljno kretanje i nepravilno opterećenje mogu nepovoljno utjecati na držanje i opće zdravlje. Među faktorima koji se često zanemaruju posebno mjesto zauzima školska torba.
Preteška ili neodgovarajuća torba, kao i njen nepravilan način nošenja, može uzrokovati nelagodu, umor te bolove u leđima, vratu i ramenima. Zbog toga je važno obratiti pažnju, ne samo na težinu, nego i na veličinu, oblik, raspored sadržaja i način nošenja. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje djece, roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i obrazovnog sistema kako bi svakodnevno školsko opterećenje bilo prilagođeno potrebama i razvoju djeteta, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
Loše držanje među najčešćim problemima školske djece
Među najčešćim uzrocima bolova u leđima i osjećaja umora kod školske djece izdvajaju se nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilno držanje i nošenje preteških školskih torbi.
U analizi Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na osnovu izvještaja Doma zdravlja Kantona Sarajevo o provedenim sistematskim pregledima školske djece u Kantonu Sarajevo za period 2022–2024. godine zaključeno je da je udio učenika drugog razreda osnovnih škola Kantona Sarajevo koji imaju loše držanje iznosio 12,7% 2022., 12,5% 2023. godine i 14,7% 2024. godine.
Među učenicima osmog razreda osnovnih škola udio onih koji imaju loše držanje iznosio je čak 28,2% 2022. godine, 15,5% 2023. godine i 9,9% 2024. godine. Među učenicima drugog razreda, podaci u navedene tri godine pokazuju trend rasta udjela učenika sa lošim držanjem.
Najviše učenika sa lošim držanjem bilo je 2022. godine među učenicima osmog razreda sa trendom pada kroz 2023. i 2024. godinu. Prema podacima navedene analize problemi lokomotornog sistema su među najzastupljenijim zdravstvenim poteškoćama učenika. Nepravilno držanje ostaje vrlo učestalo, te zajedno sa deformacijama kičmenog stuba zahtijeva kontinuirano praćenje i pravovremeno reagovanje. ističu iz ZZJZKS.
Šta sve može utjecati na deformacije kičmenog stuba
Deformacije kičmenog stuba mogu biti povezane sa težinom školske torbe, dugotrajnim nepravilnim sjedenjem, nepravilnim položajem ispred TV ekrana, učestalom upotrebom mobilnih uređaja u položaju koji opterećuje vratnu i grudnu kičmu ali i slabom fizičkom aktivnošću kod školske djece.
Koliko su teške školske torbe
U istraživanju provedenom 2017.g. u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi, rezultati su pokazali da prosječna težina školske torbe učenika petog razreda bila 4,01kg. Među učenicima šestog razreda prosječna težina školske torbe je bila 4,61kg. Učenici su navodili da su povremeno (64,6%) ili često (11,4%) osjećali bolove u leđima (najvjerovatnije zbog težine ruksaka). Osjećaj umora zbog nošenja školske torbe bio je evidentiran kod čak 64,1% učenika petog razreda i 37,5% učenika šestog razreda. Autori iz susjedne Hrvatske navode da težina školske torbe u prvom razredu u prosjeku iznosi 4,92 kg, u drugom 5,00 kg, u trećem 4,54 kg i u četvrtom 5,28 kg.
Težina torbe ne bi trebala prelaziti 5–10% tjelesne mase djeteta










