Šibonjić: Mnogi se igraju emocijama Zeničana, niko se ne bavi rješenjima

Redakcija Mostar

Govoreći o problemima u Novoj željezari Zenica, Šibonjić je kazao da su Željezara i Rudnik Zenica sastavni dio života ovog grada.

Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić govorio je za N1 o stanju privrede u ovom kantonu, problemima Nove željezare Zenica i Rudnika mrkog uglja Zenica, sudbini radnika, investicijama, izvozu, kupovini domaćih proizvoda, ali i predstojećem sajmu ZEPS.

Šibonjić je poručio da se, prema njegovom mišljenju, institucije prečesto bave posljedicama umjesto rješenjima te upozorio da se mnogi "igraju emocijama Zeničana".

"Željezara i Rudnik Zenica sastavni su dio života Zenice"

Govoreći o problemima u Novoj željezari Zenica, Šibonjić je kazao da su Željezara i Rudnik Zenica sastavni dio života ovog grada.

"Niko nije preuzeo aktivnosti kada je trebalo da se preuzme. Aktivnosti su se trebale voditi puno, puno ranije", kazao je Šibonjić.

Naveo je da se još od dolaska na čelo Ministarstva privrede usmjerio na pronalaženje novih preduzeća, poticaje i razvoj novih firmi, dodajući da se, kako je rekao, znalo da stara tehnologija ne može opstati i biti konkurentna.

Govorio je i o prekidu željezničkog saobraćaja, navodeći da je kao ministar pozivao da se željeznica obnovi.

"Mislim da devedeset četvrti dan nama je bukvalno firma iz Turske obnovila željeznicu, što je na sramotu naše domovine Bosne i Hercegovine", rekao je Šibonjić, navodeći da su privrednici ZDK bili posebno pogođeni stanjem željeznica.

O pokušajima spašavanja Nove željezare: "Velika doza populizma"

Na pitanje kako gleda na poteze i najave u vezi sa spašavanjem Nove željezare, uključujući i ranije spominjani ulazak Energoinvesta, Šibonjić je rekao:

"Da sve ovo što je rađeno gledam kao jednu veliku dozu populizma."

Prema njegovim riječima, trebalo je iskoristiti pravo preče kupnje ukoliko se već željelo ući u kompaniju ili pomoći investitoru koji je preuzeo Novu željezaru da što prije stabilizuje situaciju.

"Ovdje je najžalosnije što se mnogi igraju s emocijama Zeničana. Ja mislim da trebamo poručiti svim našim uposlenicima da oni nisu sami, da ćemo se brinuti, da ćemo se boriti, a najbolja briga o našim radnicima jeste da se otvaraju nova radna mjesta", kazao je.

Šta će biti s radnicima rudnika?

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje budućnosti radnika Rudnika mrkog uglja Zenica, posebno u kontekstu problema s isplatama plata i eventualnog zatvaranja rudnika.

"Trajno rješenje mora da se nalazi prije nego što se zatvori rudnik. Rješenja su trebala da se nađu prije nego što se desilo ovo sa Željezarom", poručio je Šibonjić.

Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, problem što se veliki broj ljudi na različitim nivoima vlasti bavi posljedicama.

"Niko se ne bavi rješenjima", rekao je.

Kao primjer drugačijeg pristupa naveo je ZEPS.

"Ja sam zatekao ugašen ZEPS. Mogao sam i ja reći da su prije mene neki ljudi ugasili ZEPS. Ne, mi smo rekli vraćamo ZEPS, vratili smo ZEPS", kazao je Šibonjić.

ZEPS okuplja izlagače iz brojnih zemalja

U razgovoru je najavljeno jubilarno 30. izdanje Međunarodnog generalnog BH sajma ZEPS, koje se održava od 2. do 5. septembra pod sloganom "Business First". U najavi emisije navedeno je da će sajam okupiti više od 500 izlagača iz 15 zemalja svijeta, dok su gradovi partneri i prijatelji Zenica, Gradačac i Cazin.

Šibonjić je rekao da očekuju goste iz više od 20 zemalja, dok bi izlagači trebali doći iz približno 15 zemalja. Među njima je izdvojio Austriju, Libiju, Sloveniju, Italiju i Tursku, koja bi, kako je naveo, trebala doći sa više od 50 izlagača.

"Slobodno možemo reći da će taj mjesec biti festival privrede u Zeničko-dobojskom kantonu", rekao je, podsjećajući i na sajam u Tešnju.

"Nama treba promjena imidža"

Ministar je pozvao nosioce funkcija na svim nivoima vlasti da, kako je rekao, prestanu "ružno predstavljati" Bosnu i Hercegovinu širom svijeta.

"Nama treba promjena imidža, a zato smo vratili ZEPS. ZEPS je prilika i šansa da mi kroz te privredne aktivnosti prezentiramo Bosnu na potpuno jedan drugačiji način", kazao je.

ZDK ima 26 industrijskih zona

Govoreći o investicijama, Šibonjić je naveo da Zeničko-dobojski kanton ima 26 industrijskih zona te da se ulaže u njihovu infrastrukturu kako bi domaći i strani investitori imali bolje uslove za poslovanje.

Prema njegovim riječima, popunjenost postojećih industrijskih zona je velika, zbog čega već postoji potreba za novima, uključujući područje Tešnja i Zavidovića.

"Moja vizija Zenice jeste da Zenica postane centar zdrave industrije u Bosni i Hercegovini. Zenica to može", rekao je Šibonjić.

Šibonjić: Prošle godine više od milijardu KM domaćih investicija

Šibonjić je naveo da je ZDK prošle godine imao rekordan iznos domaćih direktnih investicija, veći od milijardu KM.

"Zeničko-dobojski kanton ima svoje domaće investitore", rekao je.

Kao jedan od primjera izdvojio je rudnik u Varešu, za koji je rekao da je za kratko vrijeme postao vodeći izvoznik iz BiH te da, prema statističkim podacima koje je naveo, zapošljava 640 ljudi.

"Većina su mladi ljudi koji su planirali da odu iz Bosne i Hercegovine i, što nas raduje, 90 posto uposlenih je iz Zeničko-dobojskog kantona", kazao je Šibonjić.

Dijaspora kao "najveći potencijal"

Govoreći o mogućnosti privlačenja ulaganja bh. dijaspore, Šibonjić je rekao da upravo u tim ljudima vidi veliki potencijal.

"To su jako sposobni i spremni ljudi", kazao je, navodeći primjer delegacije iz Austrije sa 17 privrednika.

Dodao je da dijaspora, osim što šalje novac u BiH, treba biti podstaknuta i da investira u zemlju.

"Nažalost, mi se dijaspore sjetimo pretežno kad su izborni ciklusi, kad je izborni period", rekao je Šibonjić.

Dualno obrazovanje i mladi

Šibonjić je istakao i saradnju sa srednjim stručnim školama, navodeći da je dualno obrazovanje prvo uvedeno u Zeničko-dobojskom kantonu.

Zahvalio je Privrednoj komori ZDK, privrednicima i međunarodnim organizacijama koje su učestvovale u programu te naveo da učenici koji prolaze praktičnu obuku često ostaju zaposleni u firmama.

"Govoriti o mladima nije samo da pričamo o njima. Mi moramo stvarati platformu da se oni što je moguće lakše integrišu u naše društvo", rekao je.

Metalna industrija, hrana i rast izvoza

Na pitanje koji sektori nose privredu ZDK, Šibonjić je izdvojio metalnu industriju, proizvodnju mašina i opreme, ali i prehrambenu industriju.

Prema njegovim riječima, izvoz iz Zeničko-dobojskog kantona raste, a posebno je istakao pokrivenost uvoza izvozom.

"Mi ćemo i dalje nastaviti da dajemo poticaj izvozno orijentisanim firmama jer svaka izvezena marka stvara jednu dodatnu vrijednost na ekonomiju naše domovine Bosne i Hercegovine", kazao je.

"Naša privreda je već u Evropskoj uniji"

Govoreći o poticajima privredi, Šibonjić je naveo da su među najvažnijim programima oni za jačanje konkurentnosti, nabavku opreme, uvođenje novih tehnologija i certificiranje, kao i podrška startupima, mladim i ženama poduzetnicama te tradicionalnim zanatima.

"Privreda Zeničko-dobojskog kantona je već u Evropskoj uniji. Mi već poslujemo po evropskim standardima", rekao je.

"Otvorite frižider i vidjet ćete koliko ste patriota"

Poseban dio razgovora odnosio se na kampanju "Kupujmo domaće i ojačajmo Bosnu i Hercegovinu".

Šibonjić je naveo da su u okviru kampanje uključeni Privredna komora, agencije, udruženja privrednika, mediji, škole i vrtići te da su štampane i knjige namijenjene najmlađima.

Kazao je da su analizom tržišta utvrdili da postoje domaći proizvodi koji su 30 do 40 posto jeftiniji od uvoznih.

Pozvao je građane da razmisle o tome šta kupuju, navodeći da se novac uložen u domaće proizvode vraća kroz domaću privredu.

"Redovne penzije mogu biti samo ako privreda radi", rekao je.

Na kraju je patriotizam povezao i s izborom proizvoda koje građani svakodnevno kupuju.

"Pričamo često o patriotizmu. Ja kažem, patriotizam se ogleda. Evo, nek svako sad ko nas gleda otvori svoj frižider i vidjet će tačno koliko je patriota kad pogleda koje proizvode konzumira", poručio je Šibonjić.

Turizam kao "industrija bez dimnjaka"

Govoreći o Turističkoj zajednici ZDK, Šibonjić je rekao da je ona ranije bila ugašena, ali da je ponovo uspostavljena jer turizam vidi kao važnu razvojnu šansu.

"Ako želimo razvijati industriju bez dimnjaka, to je turizam", kazao je.

Naveo je da je prethodne godine zabilježen rast od 46 posto noćenja stranih turista, kao i da je otvoreno četiri ili pet novih hotela. Istakao je i Olovo, za koje je rekao da je oborilo rekord u broju noćenja.

Govoreći o kulturno-historijskim potencijalima, izdvojio je Vranduk, Tešanj, Maglaj i Bobovac te pozvao građane BiH i posjetioce iz drugih zemalja da upoznaju Zeničko-dobojski kanton.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.