Dr. Haris Smajlović razvija tehnologiju koja bi mogla revolucionizirati medicinu

Redakcija Mostar

Haris je rođen u Srebreniku, a odrastao je u Tuzli. Njegov profesionalni put vodio ga je od Bosne i Hercegovine, preko Kanade, do jednog od najpoznatijih svjetskih univerziteta, gdje danas razvija tehnologije koje omogućavaju analizu osjetljivih zdravstvenih i genetskih podataka uz očuvanje privatnosti pacijenata.

Bosna i Hercegovina ima izuzetne naučnike širom svijeta, a jedan od njih je i dr. Haris Smajlović, istraživač na prestižnom američkom Univerzitetu Yale, čiji rad povezuje računarske nauke, kriptografiju, umjetnu inteligenciju i biomedicinu.

Haris je rođen u Srebreniku, a odrastao je u Tuzli. Njegov profesionalni put vodio ga je od Bosne i Hercegovine, preko Kanade, do jednog od najpoznatijih svjetskih univerziteta, gdje danas razvija tehnologije koje omogućavaju analizu osjetljivih zdravstvenih i genetskih podataka uz očuvanje privatnosti pacijenata.

Imao sam zadovoljstvo upoznati Harisa na našem nedavnom okupljanju bosanskohercegovačkih profesionalaca u New Yorku, koje smo organizovali kroz Bosnia & Herzegovina Futures Foundation. Posebno mi je drago što sam tom prilikom upoznao još jednog izuzetnog naučnika porijeklom iz našeg kraja, čiji rad doprinosi rješavanju važnih globalnih izazova.

Od Sarajeva do doktorske diplome u Kanadi

Haris je akademsko obrazovanje započeo na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je završio dodiplomski i master studij iz oblasti matematike, računarstva i teorijskih računarskih nauka.

Od 2015. do 2020. godine radio je kao softverski inženjer u kompaniji Symphony.is, gdje je učestvovao u razvoju tehnoloških rješenja za međunarodne klijente. Među projektima bili su sistemi za obradu zračnih snimaka i trodimenzionalnu rekonstrukciju terena za kompaniju EagleView, kao i primjena dubokog učenja u automatizaciji medicinskog kodiranja za Fathom Health.

Istovremeno je od 2017. do 2020. godine bio angažovan kao vanjski predavač na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je predavao računarsku geometriju.

Godine 2020. odlazi u Kanadu, na University of Victoria, gdje započinje doktorski studij iz računarskih nauka. Doktorat završava krajem 2024. godine, istražujući primjenu naprednih algoritama i kriptografskih metoda u biomedicini.

Yale: Analiza medicinskih podataka bez ugrožavanja privatnosti

Od marta 2025. godine Haris radi kao postdoktorski istraživač na Univerzitetu Yale u američkoj saveznoj državi Konetikut.

Njegova istraživanja usmjerena su na jedno od ključnih pitanja savremene digitalne medicine: kako omogućiti zdravstvenim i istraživačkim institucijama zajedničku analizu osjetljivih podataka, a da pritom ne otkrivaju povjerljive informacije o pacijentima?

Zamislimo dvije bolnice koje posjeduju genetske podatke hiljada pacijenata. Njihovom zajedničkom analizom naučnici bi mogli otkriti važne povezanosti između gena i određenih bolesti. Međutim, zakonska ograničenja i zaštita privatnosti često onemogućavaju direktnu razmjenu takvih podataka.

Upravo tu nastupaju tehnologije na kojima Haris radi: Secure Multiparty Computation (MPC), odnosno sigurno višestranačko računanje, i Fully Homomorphic Encryption (FHE), potpuno homomorfno šifriranje.

Ove metode omogućavaju različite oblike zajedničkog računanja nad zaštićenim podacima, bez potrebe za otkrivanjem njihovog izvornog sadržaja drugim učesnicima.

Njihova primjena mogla bi značajno unaprijediti medicinska istraživanja, razvoj novih terapija i personaliziranu medicinu.

Saradnja s američkim institucijama NIH i VA

Jedan od najznačajnijih projekata na kojima Haris trenutno radi povezuje istraživače s Yalea, Stanforda i Univerziteta Kalifornije u San Diegu (UCSD).

Cilj projekta je uspostavljanje sigurnog sistema za zajedničku analizu genetskih podataka između američkog Ministarstva za pitanja veterana (Department of Veterans Affairs – VA) i Nacionalnih instituta za zdravlje (National Institutes of Health – NIH).

Riječ je o povezivanju podataka iz dva velika američka istraživačka programa: Million Veteran Program i All of Us Research Program.

Ovi programi raspolažu ogromnim količinama genetskih i zdravstvenih informacija koje mogu pomoći naučnicima da bolje razumiju povezanost genetike, bolesti i reakcija na različite terapije.

Haris, pod mentorstvom dr. Hoon Choa na Yaleu, učestvuje u razvoju sigurnog distribuiranog sistema koji bi omogućio provođenje velikih genetskih istraživanja bez direktne razmjene povjerljivih individualnih podataka.

U okviru projekta sarađuje s naučnicima sa Stanforda i iz sistema VA, uključujući dr. Phila Tsaoa, dr. Shou Clarkea i dr. Tima Assimesa.

Sequre i Shechi: Tehnologije koje je razvio naučnik iz BiH

Haris nije samo istraživač teorijskih metoda. On je i autor konkretnih softverskih alata koji omogućavaju praktičnu primjenu naprednih kriptografskih tehnologija.

Među njegovim najznačajnijim doprinosima su Sequre i Shechi, programski okviri namijenjeni sigurnom distribuiranom računanju.

Sequre omogućava istraživačima razvoj aplikacija za zajedničku obradu osjetljivih podataka, što je posebno važno u biomedicini, gdje institucije često ne mogu jednostavno objediniti svoje baze podataka.

Istraživanje o Sequreu objavljeno je u uglednom naučnom časopisu Genome Biology, u saradnji s međunarodnim timom naučnika.

Posebno je zanimljivo da je Haris tokom doktorskih istraživanja sarađivao s profesorom Ibrahimom Numanagićem, još jednim naučnikom porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji je ostvario međunarodnu akademsku karijeru.

Pored rada na sigurnosti medicinskih podataka, Haris je doprinio razvoju projekta Codon, visokoperformansnog kompajlera za programski jezik Python, razvijanog u saradnji s istraživačima s Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Njegov istraživački rad obuhvata i sigurnu analizu elektronskih zdravstvenih kartona te farmakogenomiku, nauku koja proučava uticaj genetskih razlika na reakcije pacijenata na lijekove.

Naučni radovi na prestižnim međunarodnim konferencijama

Harisovi istraživački doprinosi predstavljeni su u uglednim naučnim časopisima i na međunarodnim konferencijama, među kojima su Genome Biology, npj Digital Medicine, USENIX Security, IEEE Symposium on Security and Privacy, kao i konferencije posvećene kompajlerima i optimizaciji programskog koda.

Posebno se ističe njegov rad na sigurnim kriptografskim protokolima za računanje nelinearnih funkcija, razvijan u saradnji s istraživačima s Yalea, dr. Timosom Antonopoulosom i dr. Ružicom Piskac, a objavljen u okviru IEEE Symposium on Security and Privacy 2026.

Njegova istraživanja pokazuju da napredak medicine ne zavisi isključivo od ljekara i biologa. Sve važniju ulogu imaju matematičari, informatičari i inženjeri koji razvijaju algoritme i infrastrukturu potrebnu za buduća medicinska otkrića.

Susret u Njujorku i važnost povezivanja naše naučne dijaspore

Tokom nedavnog boravka u Njujorku imao sam priliku upoznati Harisa na okupljanju bosanskohercegovačkih profesionalaca koje smo organizovali kroz Bosnia & Herzegovina Futures Foundation.

Ovakvi susreti za mene imaju posebnu vrijednost. Već godinama kroz Fondaciju nastojimo povezivati naše naučnike, inženjere, poduzetnike i druge profesionalce širom svijeta, stvarajući prilike za saradnju, mentorstvo i podršku mladima u Bosni i Hercegovini.

Harisova priča upravo je primjer zbog kojeg vjerujem u važnost ovakvih okupljanja.

Mladić rođen u Srebreniku, odrastao u Tuzli, obrazovan u Sarajevu, koji je doktorirao u Kanadi, danas na Yaleu radi na istraživanjima koja povezuju neke od najvažnijih američkih naučnih i zdravstvenih institucija.

Često govorimo o odlasku mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Međutim, jednako je važno govoriti o njihovim uspjesima, održavati veze s njima i stvarati mogućnosti da njihovo znanje, iskustvo i međunarodni kontakti doprinesu razvoju naše zemlje.

Ne mora svako fizički živjeti u Bosni i Hercegovini da bi bio dio njenog naučnog i profesionalnog razvoja.

Od Tuzle do Yalea – inspiracija za nove generacije

Priča dr. Harisa Smajlovića pokazuje koliko daleko mogu stići znanje, upornost i istraživačka radoznalost.

Njegov profesionalni put obuhvata univerzitete u Sarajevu, Victoriji i Yaleu, saradnju s istraživačima s MIT-a i Stanforda, razvoj naprednih softverskih tehnologija i naučne radove objavljene na međunarodno priznatim istraživačkim platformama.

Neko ko danas sjedi u učionici u Tuzli, Srebreniku, Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu Bosne i Hercegovine sutra može razvijati tehnologije koje će koristiti vodeće svjetske medicinske i istraživačke institucije.

Zato je važno da prepoznajemo i promovišemo uspjehe naših naučnika, ali i da mladima omogućimo pristup mentorima, međunarodnim mrežama i prilikama koje mogu promijeniti njihove živote.

Harisu želim mnogo uspjeha u nastavku naučne karijere. Drago mi je što smo se upoznali u New Yorku i nadam se budućoj saradnji i povezivanju s mladim talentima iz Bosne i Hercegovine.

Jer upravo su ljudi poput Harisa dokaz da Bosna i Hercegovina ima znanje i potencijal koji zaslužuju mnogo veću pažnju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.