Dijaspora za šest mjeseci poslala 2,17 milijardi KM u BiH: Novac iz inostranstva održava hiljade porodica

Građanima Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci 2026. godine iz inostranstva je stiglo 2,17 milijardi KM novčanih doznaka, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Riječ je o nastavku rasta finansijske pomoći koju dijaspora šalje porodicama i rodbini u domovini.

U prvom kvartalu ove godine novčane doznake iznosile su 956,6 miliona KM, dok je u drugom kvartalu evidentirano približno 1,2 milijarde KM.

U istom periodu prošle godine iz inostranstva je pristiglo 934,07 miliona KM u prvom i oko 1,1 milijarda KM u drugom kvartalu.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prvom polugodištu 2026. godine dostigli su 2,97 milijardi KM. Istovremeno, po osnovu socijalnih davanja iz inostranstva u prvom kvartalu pristiglo je 339,5 miliona KM, a u drugom dodatna 372 miliona KM.

Ekonomista Admir Čavalić za Nezavisne novine objašnjava da je rast doznaka očekivan, prvenstveno zbog nastavka odlaska radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

– I dalje se povećava broj radnika koji odlaze vani i ta novoformirana radna snaga, kao dio dijaspore, pokušava da se oduži stanovništvu koje je ostalo ovdje, prije svega svojim roditeljima, bližnjim i porodici – kazao je Čavalić.

Naglašava da novac koji dijaspora šalje ima izuzetno važnu ulogu u domaćoj ekonomiji, posebno u održavanju socijalne stabilnosti.

– Spadamo među zemlje koje najviše ovise o dijaspori u svijetu. Ove doznake su bitne za ekonomiju, ali i za održavanje postojećeg sistema socijalne zaštite. Bez njih bismo vrlo teško mogli održati postojeći socijalni mir – upozorio je Čavalić.

Osim ekonomskog, doznake imaju i društveni značaj jer građani koji žive u inostranstvu na taj način održavaju veze s porodicama i domovinom.

Čavalić smatra da je jedan od najvećih izazova pretvaranje finansijske pomoći dijaspore u produktivne investicije koje bi omogućile otvaranje novih radnih mjesta i razvoj domaće privrede.

– Ključni izazov je kako tu socijalno osjetljivu dijasporu transformisati da postane investiciona, ali ne na način kupovine mrtvog kapitala, odnosno nekretnina, već kroz pokretanje većeg broja privrednih subjekata sa svježim kapitalom i novim idejama – objasnio je Čavalić.

Na značaj novca koji dolazi iz inostranstva upozoravaju i predstavnici udruženja potrošača, ističući da mnoge porodice bez pomoći rodbine ne bi mogle podmirivati osnovne životne troškove.

Predsjednica Udruženja potrošača Kakanj Ferida Kulović navodi da rast plata i penzija ne prati povećanje cijena proizvoda i usluga.

– Cijene iz dana u dan rastu. Međutim, plate i penzije, iako rastu, ne prate rast cijena. Građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo – kazala je Kulović.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, ranije je iznijela procjenu da svaka druga porodica u Bosni i Hercegovini mjesečno primi barem jednu novčanu doznaku iz inostranstva.

Prema njenim riječima, brojne porodice dobijaju i više uplata tokom mjeseca, što pokazuje koliko su prihodi iz dijaspore značajni za svakodnevni život stanovništva.

– Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina, da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini – kazala je Šešlija.