Tužiteljica koja istražuje najmoćnije ljude u BiH: Bojana Jolović vodi velike slučajeve korupcije, neke istrage traju godinama

Državna tužiteljica Bojana Jolović, koja je vodila neke od najpoznatijih istraga protiv visokih političkih, pravosudnih i sigurnosnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini, u pojedinim predmetima godinama nije donijela konačne tužilačke odluke, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Jolović je široj javnosti postala poznata 2017. godine, kada je kao tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo u predmetu „Bosna“ optužila tadašnje visoke funkcionere Stranke demokratske akcije (SDA) Amira Zukića, Asima Sarajlića i Mirsada Kukića, zajedno s još šest osoba, za zloupotrebu položaja i primanje mita u vezi sa zapošljavanjem u Elektroprivredi BiH.

Gotovo deceniju kasnije ovaj predmet još nema pravosnažan sudski epilog.

Jolović je 2020. godine imenovana za tužiteljicu Tužilaštva BiH, gdje je nastavila raditi na predmetima koji uključuju osobe iz vrha političkih, pravosudnih i sigurnosnih institucija. Od 2022. godine rukovodi Odsjekom za korupciju, a u oktobru 2024. godine kolege su je izabrale za članicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Među predmetima koje je vodila nalaze se istrage protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, državne tužiteljice Diane Kajmaković, bivših ministara sigurnosti BiH Dragana Mektića i Nenada Nešića, kao i nekadašnjeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.

CIN posebno ukazuje na trajanje pojedinih istraga, koje je premašilo zakonom predviđene rokove.

Jedan od takvih slučajeva odnosi se na Nenada Nešića, bivšeg ministra sigurnosti BiH i nekadašnjeg vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Rs“.

Jolović je pred Sudom BiH iznosila tvrdnje Tužilaštva da je Nešić tokom rukovođenja ovim preduzećem nezakonito stekao značajnu imovinsku korist. U martu 2025. godine govorila je i o potrebi međunarodne pravne saradnje sa Srbijom i Crnom Gorom, gdje se nalazi dio imovine obuhvaćene istragom.

„Bit će potrebna međunarodna saradnja sa Srbijom i Crnom Gorom jer se veliki dio imovine nalazi na teritoriji ovih država. Dio te imovine je već blokiran“, izjavila je tada Jolović pred Sudskim vijećem Suda BiH.

Uprkos proteku vremena, prema istraživanju CIN-a, konačna odluka o podizanju optužnice protiv Nešića nije donesena.

Novinari CIN-a zatražili su od Tužilaštva BiH objašnjenje zbog čega postupak toliko traje, ali nisu dobili konkretan odgovor. Iz ove institucije samo su naveli da je predmet i dalje u radu.

Ni sama tužiteljica nije odgovorila na novinarska pitanja jer joj Tužilaštvo BiH nije odobrilo razgovor s predstavnicima CIN-a.

Iz Tužilaštva su objasnili da nije praksa da tužioci pojedinačno daju izjave medijima, posebno o predmetima koji se nalaze u fazi prijave ili istrage.

Prema podacima koje je CIN ranije objavio, Nešić je tokom mandata u „Putevima Rs“ i nakon odlaska s direktorske funkcije uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina. Istraživački novinari utvrdili su da institucijama nije prijavio polovinu nekretnina koje posjeduje sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Nešić je osumnjičen za primanje mita i pranje novca, a istražitelji sumnjaju da je nezakonitim poslovima ostvario milionsku finansijsku korist.

CIN je od VSTV-a zatražio i tumačenje zakonskih rokova za provođenje istraga.

Iz ove institucije objašnjavaju da je tužilac dužan završiti istragu u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o njenom provođenju. Glavni tužilac može odobriti dodatni rok od šest mjeseci, odnosno do godinu dana za teža krivična djela.

Ukoliko istraga ni nakon toga ne bude završena, osumnjičeni i oštećeni imaju pravo podnijeti pritužbu glavnom tužiocu, koji može odrediti novi rok. Ako postupak ne bude okončan ni u dodatnom roku, istraga se smatra obustavljenom.

Jedan od najznačajnijih predmeta koje je Jolović vodila odnosi se na bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića.

U decembru 2023. godine Jolović je izdala naredbu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) za njihovo privođenje, a optužnica protiv dvojice bivših visokih zvaničnika podignuta je sredinom 2025. godine.

Tokom sudskih postupaka tužiteljica je iznosila detalje o navodnom uništavanju 60 naloga za prisluškivanje, spaljivanju službenih akata u privatnoj kući jedne zaposlenice, kao i pokušajima da Debevec iz pritvora utječe na skrivanje evidencijskih knjiga koje sadrže tajne podatke.

Debevec je optužen za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službene isprave, trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i druga krivična djela.

Mehmedagića optužnica tereti za zloupotrebu položaja i krivotvorenje službene isprave.

Nekoliko dana nakon podizanja optužnice predmet je ustupljen Posebnom odjelu za postupanje po krivičnim djelima korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH, kao mjesno nadležnom sudu. Sudski postupak je u toku.

Istraživanje CIN-a obuhvatilo je i imovinu državne tužiteljice.

Prema izvještaju o imovini i interesima za 2024. godinu, Jolović je prijavila vlasništvo nad četiri nekretnine, od kojih je jednu kupila, dok je preostale tri naslijedila.

Stan površine 61 kvadratni metar u Istočnom Sarajevu kupila je u augustu 2018. godine za 85.300 KM.

Prijavila je i kuću s okućnicom u Sokocu, pri čemu je navela površinu od 61 kvadratnog metra. Međutim, prema zemljišnoknjižnoj dokumentaciji koju je analizirao CIN, površina pripadajuće okućnice iznosi 352 kvadratna metra, što nije posebno navedeno u njenom imovinskom izvještaju.

Nasljedstvom je stekla i više zemljišnih parcela na Romaniji, ukupne površine približno 70 duluma, odnosno oko 70.000 kvadratnih metara.

Jolović je prijavila i vlasništvo nad dva automobila, Hyundai Tucson i Citroën C3, čija ukupna vrijednost prema prijavljenim podacima premašuje 60.000 KM.