Historijski spor između dva susjeda na Balkanu, koji već
dugo tinja, sprema se ući u briselske hodnike i urede i to u trenutku kada
Sjeverna Makedonija u decembru ove godine očekuje zvanični početak pregovora o
pristupanju EU, piše Deutsche Welle.
Budući da je ova zemlja kandidatkinja za članstvo u EU od 2005. godine, nadala se da će rješavanje spora oko imena s Grčkomo končati spor sa balkanskim susjedima oko hhistorijskih pitanja kao i da će, nakon ulaska u NATO u martu ove godine, uslijediti dug put do punopravnog članstva. Ali, Bugarska ima drugačije zamisli.
"Etnički i jezički inžinjering"
Dokument pod nazivom „Memorandum kojim se objašnjava odnos
Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije u kontekstu procesa
proširenja i pridruživanja i stabilizacije" prošle je sedmice privukao
pažnju medija u Sjevernoj Makedoniji. Memorandum na šest stranica, poslan iz
Sofije u 26 glavnih gradova EU u augustu ove godine, pojašnjava stav Bugarske o
raznim historijskim pitanjima. Ključni su, kako tvrdi Sofija, „etnički i
jezički inžinjering koji se dogodio" u Sjevernoj Makedoniji u posljednjih
više od 70 godina od okončanja Drugog svjetskog rata.
Prema službenom bugarskom tumačenju historije, ljudi
slavenskog porijekla koji žive u Sjevernoj Makedoniji su Bugari koji govore
bugarski jezik, ali im je ispran mozak za vrijeme Titovog komunističkog režima
u bivšoj Jugoslaviji i u tom procesu su umjetno dobili novi
"makedonski" identitet i jezik.
Nacionalistički pogledi
Ovaj zahtjev nije nov. To je službeni stav bugarske države
koji postoji od pedesetih godina 20. stoljeća. Kao rezultat toga, nesporazumi u
pogledu historijskih pitanja između dva susjeda često su stvarali uzavrele
odnose u političkoj areni. Kao članica EU, Bugarska sada ima veliku prednost u
odnosu na Sjevernu Makedoniju i namjerava je iskoristiti.
Memorandum je izazvao zaprepaštenje u Sjevernoj Makedoniji i
osude u dijelovima bugarske akademske zajednice. Zamjenik makedonskog premijera
Nikola Dimitrov rekao je medijima u zemlji da "jezik ne podliježe
priznavanju ili nepriznavanju, jer se u 21. vijeku, posebno u Evropi, nikome ne
može uskratiti pravo na samoopredjeljenje i samoizražavanje".
Profesor dr. Ulf Brunnbauer, koji vodi katedru za historiju
jugoistočne i istočne Evrope na Univerzitetu u Regensburgu, kaže da je
Memorandum način na koji Bugarska „vrši presing nametanjem vlastitog
nacionalističkog pogleda na historiju i kulturu druge države i njenog
naroda". "To bi bilo kao kad bi Njemačka rekla Austrijancima da su
Nijemci ili kada bi Danska Norvežane nazvala anomalijom jer su nekada bili dio
njihovog carstva i jer se njihov standardni jezik kasnije razvio i odvojio od
danskog", rekao je Brunnbauer za DW.
Bugarski sociolog Ivajlo Dičev napisao je u komentaru DW-a da je primarna „optužba" u Memorandumu činjenica da „Sjeverna Makedonija uopšte postoji". "Sve dok ta nova nacija uporno odbija da se samoukine - Bugarska će to smatrati činom agresije", napisao je Dičev.










