Bosna i Hercegovina nema pretjeranog razloga za slavlje. Geografski je dio kontinenta, no u svakom drugom smislu, daleko je od vrijednosti evropske zajednice. Posljednje dvije godine aktuelnog političkog mandata, obilježili su uzaludni pokušaji da se ispune osnovni zahtjevi Brisela, umjesto otvaranja pregovora, dobili smo nepregledne redove na granicama s Unijom, kao jasan odnos Evrope prema tzv. trećim zemljama.
Sa sjetom se prvi čovjek Evropske unije u našoj zemji, Luigi Soreca, prisjetio otvaranja predstavništva u Sarajevu, daleke 1996. godine. Nabrajao neke od najtežih trenutaka za BiH, u kojima je Evropska unija pružala finansijsku podršku. No, nakon 30 godina prisustva, članstvo naše zemlje u evropsku porodicu i dalje se ne nazire.
"Propuštene prilike se ne vraćaju. Svaki euro izgubljen iz reformske agende je euro manje potrošen za dobrobit ove zemlje. Svako odlaganje jačanja vladavine prava čini građane manje sigurnim, a biznise manje konkurentnim. Svako odgađanje tranzicije na čistiju, jeftiniju energiju znači više zima ispunjenih dimom i veće račune za struju. Ova zemlja ne ostvaruje svoje pune kapacitete", kažew Luigi Soreca, šef EU Delegacije u BiH.
Soreca nadalje podsjeća bh.vlasti da hitno preduzmu korake za implementaciju reformske agende iz Plana rasta, jer će izgubiti 373 miliona eura. Sporazum o Instrumentu za reforme i rast, kao jedan od uvjete, uskoro bi mogao pred Vijeće ministara.
"Dobio sam informaciju da je pitanje dana i da bi mogli uskoro dobiti sve potrebne materijale da se taj ugovor pokrene u smislu ratifikacije i da bi do kraja šestog mjeseca mogli sustići sve ono što nam je bio zadatak još od kraja novembra", ističe Edin Forto, ministar promenta BiH.
Ipak, uzaludne su bile mnogobrojne diplomatske posjete najviši briseliskih zvaničnika, do danas Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću nisu usvojeni u skladu sa evropskim standardima, niti je imenovan glavni pregovarač, što nas je koštalo otvaranja pregovora.
