Bivši američki predsjednik Joe Biden u svojim novim memoarima pod nazivom „Promise Me, America“, koji će biti objavljeni 17. novembra, prvi put detaljnije govori o političkim pritiscima, povlačenju iz predsjedničke utrke 2024. godine, odnosima s najbližim saradnicima i nesuglasicama s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Dijelove knjige prije njenog službenog izlaska objavili su američki CNN i agencija Associated Press, a Biden u svojim zapisima jasno poručuje da ne smatra kako je pogriješio kada je odlučio pokušati osvojiti još jedan predsjednički mandat.
Posebno se osvrnuo na kritike koje su se odnosile na njegovu životnu dob i sposobnost obavljanja predsjedničkih dužnosti. Iako priznaje da je bio u poznim godinama, odbacuje tvrdnje da zbog toga nije mogao uspješno voditi Sjedinjene Američke Države.
Biden smatra da je tokom mandata dokazao kako može obavljati predsjedničke obaveze te naglašava da njegovi politički protivnici nikada nisu ponudili konkretan primjer situacije u kojoj zbog starosti nije mogao izvršiti svoj posao.
Jedan od najtežih trenutaka njegove političke karijere bila je televizijska debata s Donaldom Trumpom u junu 2024. godine u Atlanti. Nastup je izazvao ozbiljnu zabrinutost unutar Demokratske stranke, posebno nakon nekoliko zbunjujućih izjava koje su dodatno otvorile pitanje njegove sposobnosti za novi mandat.
U knjizi priznaje da je debata prošla izuzetno loše. Nakon završetka razgovora s Trumpom i sam je supruzi Jill priznao da je napravio ozbiljan propust.
Ipak, Biden smatra da jedan neuspješan televizijski nastup nije smio odlučiti njegovu političku budućnost. Podsjeća da su i drugi američki predsjednici imali loše debate, ali su kasnije dobili priliku popraviti utisak kod birača.
Prema njegovom mišljenju, Demokratska stranka nije mu pružila dovoljno prostora da pokaže kako još uvijek može pobijediti Trumpa.
Posebno zanimljive detalje otkriva o razgovorima s Nancy Pelosi, nekadašnjom predsjednicom Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Pelosi ga je, prema njegovim tvrdnjama, upozorila da informacije koje dobija o vlastitim izbornim izgledima nisu dovoljno realne. Poručila mu je da istraživanja javnog mnijenja ne pokazuju mogućnost njegove pobjede.
O njegovom povlačenju razgovarao je i tadašnji lider demokrata u Senatu Chuck Schumer. Biden priznaje da je Schumer pokazao veliku političku hrabrost kada mu je otvoreno rekao da treba odustati od kandidature.
U memoarima govori i o Kamali Harris, koja ga je nakon povlačenja zamijenila kao predsjednička kandidatkinja demokrata.
Iako su tokom ranijih unutarstranačkih izbora imali nesuglasice, Biden je opisuje kao izuzetno sposobnu političarku. Posebno pohvaljuje njene javne nastupe i način na koji se suprotstavila Trumpu tokom predsjedničke debate.
Znatno oštriji ton koristi kada govori o izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.
Biden tvrdi da je njihov odnos bio obilježen ozbiljnim nedostatkom međusobnog povjerenja, uprkos tome što su mogli otvoreno razgovarati o najosjetljivijim političkim i sigurnosnim pitanjima.
Prema njegovim riječima, Netanyahu je tokom rata u Gazi više puta davao obećanja koja kasnije nije ispunjavao. Posebno mu zamjera odnos prema palestinskim civilima, navodeći da su nakon obećanja o većoj zaštiti stanovništva često slijedile nove izraelske vojne operacije.
Biden smatra da izraelski premijer nije dovoljno vodio računa o dugoročnim interesima vlastite države, nego je političke odluke donosio prvenstveno vodeći se vlastitim opstankom na vlasti.
Uprkos takvim kritikama, bivši američki predsjednik brani odluku svoje administracije da nastavi pružati podršku Izraelu. Smatra da je bilo potrebno zaštititi izraelsku državu od vanjskih prijetnji, ali i od političkih odluka njenog rukovodstva.
Značajan dio memoara posvetio je i povlačenju američke vojske iz Afganistana 2021. godine, događaju koji je obilježio početak njegovog predsjedničkog mandata.
Biden sporazum o povlačenju američkih snaga opisuje kao ozbiljan problem koji je njegova administracija naslijedila. Uprkos haotičnim scenama iz Kabula i brzom raspadu afganistanske vojske, ostaje pri stavu da su Sjedinjene Američke Države morale okončati višedecenijsko vojno prisustvo u toj zemlji.
Posebno emotivno piše o samoubilačkom napadu kod aerodroma u Kabulu, u kojem je poginulo 13 američkih vojnika i veliki broj afganistanskih civila.
Navodi da ga tragedija i danas duboko pogađa te da svakodnevno razmišlja o poginulim vojnicima i njihovim porodicama.
Biden se osvrnuo i na izvještaj specijalnog tužioca Roberta Hura, koji je tokom istrage o povjerljivim dokumentima doveo u pitanje njegovo pamćenje.
Takve ocjene smatra nepravednim, posebno zbog činjenice da je višesatno ispitivanje provedeno neposredno nakon Hamasovog napada na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je kao predsjednik bio suočen s jednom od najvećih međunarodnih kriza tokom svog mandata.
Objavljivanje memoara dolazi u vrijeme kada se Biden suočava i sa zdravstvenim problemima. Bivši američki predsjednik, koji se liječi od raka prostate, najavio je da će zbog zdravstvenog stanja značajno smanjiti broj javnih nastupa i aktivnosti planiranih povodom predstavljanja knjige.
