Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao zabrinutost svojim izjavama o Kubi, poručivši da ne isključuje mogućnost vojne intervencije protiv ove karipske države. Naglasio je da pitanje Kube želi riješiti prije završetka predsjedničkog mandata u januaru 2029. godine.
Trump je o tome govorio u četvrtak, 12. novembra, tokom telefonskog razgovora s američkim radijskim voditeljem Hughom Hewittom. Na direktno pitanje bi li bio spreman narediti vojnu akciju kako bi došlo do promjene vlasti na Kubi, američki predsjednik odgovorio je da bi takvu mogućnost svakako razmotrio.
„Želim riješiti pitanje Kube prije nego što odem“, poručio je Trump, dodajući da njegova administracija veoma pažljivo prati razvoj situacije.
Američki predsjednik nije štedio riječi kada je govorio o stanju na ovom karipskom otoku. Kubu je opisao kao propalu državu koja se suočava s velikim ekonomskim i političkim problemima.
Posebno je istakao ulogu američkog državnog sekretara Marca Rubija, čiji su roditelji porijeklom s Kube. Prema Trumpovim riječima, Rubio bi želio učestvovati u rješavanju kubanskog pitanja.
Trump je svoje namjere povezao i s velikim brojem Kubanaca koji su tokom prethodnih decenija napustili domovinu i preselili se u Sjedinjene Američke Države, posebno na Floridu.
Kazao je da želi pomoći ljudima koji su, prema njegovim riječima, bili izloženi lošem postupanju kubanskih vlasti.
Ovo nije prvi put da američki predsjednik otvoreno govori o mogućoj promjeni vlasti u Havani. Posljednjih mjeseci više puta je najavljivao da bi sadašnji politički sistem na Kubi mogao uskoro doživjeti slom.
Napetosti između Vašingtona i Havane dodatno su porasle nakon što je američka administracija početkom godine pojačala ekonomski pritisak na Kubu, uključujući ograničavanje isporuka nafte.
Nakon američke operacije u Venecueli i zarobljavanja njenog predsjednika Nicolása Madura, prekinute su i isporuke venecuelanske nafte Kubi, što je dodatno pogoršalo ionako tešku energetsku situaciju.
Kubanski građani već mjesecima suočavaju se s ozbiljnim nestašicama goriva, hrane i drugih osnovnih potrepština. Česti prekidi u snabdijevanju električnom energijom dodatno otežavaju svakodnevni život stanovništva.
Američka administracija uvela je i dodatne sankcije pojedincima i institucijama povezanim s kubanskim vlastima, vojskom i energetskim sektorom.
S druge strane, zvaničnici u Havani američke mjere nazivaju kolektivnim kažnjavanjem stanovništva i upozoravaju na teške humanitarne posljedice ekonomskog pritiska.
Uprkos sve oštrijoj retorici iz Vašingtona, predstavnici dvije države održavali su kontakte i razgovore o međusobnim odnosima, ali bez značajnijeg napretka.
Kubanske vlasti ranije su poručile da su spremne odgovoriti na eventualni vojni napad, dok su predstavnici američke vojske u martu naveli da njihove snage ne provode pripreme za invaziju na Kubu.
Trumpove najnovije izjave ipak predstavljaju dodatno zaoštravanje odnosa između dvije zemlje, posebno zbog činjenice da je američki predsjednik prvi put jasno povezao moguće djelovanje protiv Kube s vremenskim okvirom do kraja svog mandata.
Iako zasad nije najavljena konkretna vojna operacija, Trump je ostavio otvorenu mogućnost upotrebe američke vojne sile ukoliko njegova administracija procijeni da je to potrebno.
