Planirana izgradnja Južne interkonekcije, kojom bi Bosna i Hercegovina dobila novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, dio je mnogo šireg geopolitičkog nadmetanja za utjecaj u zemlji i na zapadnom Balkanu, piše arapska Al Jazeera u opširnoj analizi posvećenoj ovom projektu.
Al Jazeera navodi da se BiH trenutno gotovo u potpunosti oslanja na ruski gas koji u zemlju dolazi preko Srbije, zbog čega se Južna interkonekcija godinama predstavlja kao način diversifikacije izvora i pravaca snabdijevanja.
Planirani gasovod trebao bi povezati BiH s hrvatskim gasnim sistemom i omogućiti pristup ukapljenom prirodnom gasu koji preko terminala na Krku ulazi na evropsko tržište.
Arapski medij posebnu pažnju posvećuje interesu Sjedinjenih Američkih Država za realizaciju projekta.
Vašington Južnu interkonekciju vidi kao jedan od ključnih projekata za smanjenje energetske zavisnosti BiH od Rusije, ali Al Jazeera cijelu priču stavlja u širi kontekst američke energetske politike u Evropi i mogućnosti plasmana američkog ukapljenog prirodnog gasa.
U analizi se navodi da pitanje više nije samo treba li BiH alternativni pravac snabdijevanja nego i ko će graditi gasovod, ko će njime upravljati i iz kojih izvora će gas dolaziti.
Al Jazeera ukazuje i na političke sporove unutar same BiH koji su godinama usporavali realizaciju projekta.
Posebno se osvrće na spor oko kompanije koja bi trebala upravljati budućim gasovodom. Dok je zakonskim rješenjem predviđena uloga BH-Gasa, HDZ BiH je insistirao na uspostavljanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom.
Upravo je pitanje upravljanja Južnom interkonekcijom posljednjih godina postalo jedno od glavnih političkih pitanja povezanih s projektom.
Al Jazeera navodi da Sjedinjene Američke Države nastoje ubrzati njegovu realizaciju, dok Rusija ima interes za očuvanje postojećeg položaja na energetskom tržištu BiH.
Ruski gas trenutno u BiH dolazi preko Turskog toka, Bugarske i Srbije, a ulazna tačka nalazi se kod Zvornika.
Izgradnjom Južne interkonekcije BiH bi prvi put dobila alternativni pravac koji ne zavisi od postojećeg sistema snabdijevanja iz pravca Srbije.
Arapski medij cijelu priču posmatra i kroz posljedice rata u Ukrajini, nakon kojeg je Evropska unija ubrzala smanjivanje zavisnosti od ruskih energenata i počela intenzivnije tražiti alternativne izvore prirodnog gasa.
U takvim okolnostima terminal za LNG na hrvatskom otoku Krku dobio je dodatni strateški značaj, a Južna interkonekcija trebala bi omogućiti da gas iz hrvatskog sistema stigne i do potrošača u BiH.
Al Jazeera navodi da se upravo zbog toga projekt ne može posmatrati isključivo kroz njegovu ekonomsku opravdanost.
Pitanje izvora gasa, infrastrukture i upravljanja gasovodom postalo je dio šireg nadmetanja za politički i ekonomski utjecaj u BiH i na zapadnom Balkanu.
Za Sjedinjene Američke Države projekt predstavlja mogućnost smanjivanja ruskog energetskog utjecaja i otvaranja dodatnog tržišta za LNG, dok evropske države imaju interes za jačanje regionalne energetske povezanosti i diversifikaciju pravaca snabdijevanja.
Rusija, s druge strane, ima interes da zadrži tržište na kojem je decenijama bila dominantni dobavljač prirodnog gasa.
Zbog toga, prema analizi Al Jazeere, gasovod koji bi povezao BiH s Hrvatskom predstavlja mnogo više od nekoliko stotina kilometara nove energetske infrastrukture – postao je jedno od mjesta na kojima se ukrštaju interesi velikih sila na zapadnom Balkanu.
Arapska Al Jazeera analizirala je Južnu interkonekciju kao mnogo više od energetskog projekta, ocjenjujući da se iza budućeg gasovoda prema Hrvatskoj prepliću američki, evropski i ruski interesi u Bosni i Hercegovini.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
