Trumpov izborni poraz mogao bi promijeniti svijet: Iran pred novim napadima, Izrael strahuje, Ukrajina čeka njegov odlazak

Mostafa Salem, Oren Liebermann i Nick Paton Walsh

Američki izbori za Kongres mogli bi imati posljedice daleko izvan granica Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Donald Trump proveo je gotovo dvije godine preokrećući decenije američke vanjske politike, uznemirujući podjednako saveznike i protivnike. Sada i jedni i drugi prate kako će izborni neuspjeh kod kuće oblikovati njegove poteze u inostranstvu.

Za Iran, Izrael i Ukrajinu ulozi su mnogo veći od pitanja ko kontroliše Kongres. Rezultat bi mogao utjecati na to hoće li Trump nastojati postići sporazum s Teheranom ili nastaviti rat, koliko će oslabiti dugogodišnja podrška Vašingtona Izraelu i koliko će snažno pritiskati Kijev da prihvati uslove za okončanje ruskog rata.

Demokrati će dobiti nove instrumente za suprotstavljanje Trumpu. Međutim, on i dalje ima znatnu slobodu djelovanja u inostranstvu, što svjetske lidere ostavlja pred pitanjem: Hoće li ga poraz učiniti spremnijim na kompromis ili odlučnijim da ostvari svoje ciljeve?

Iran slavi, ali nema garancije mira.

Iran slavi Trumpov neuspjeh na izborima za Kongres, ali se priprema za ono što slijedi: mogući novi američki napad ili obnovljeni pokušaj postizanja sporazuma.

Nakon osam mjeseci napada na ključne ekonomske tokove u regiji, s ciljem okretanja američkih birača protiv rata, Teheran je pozdravio republikanski poraz kao javnu presudu tom sukobu. Trump je priznao da su poskupljenja izazvana ratom imala određenu ulogu.

„Ako američka vlada izda volju vlastitog naroda kako bi služila međunarodnim nalogodavcima i ucjenjivačima, naučit će da naše NE dolazi s noćnom morom“, napisao je na mreži X predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, koji je predvodio pregovore sa SAD-om.

Teheran ne računa na promjenu kursa u Vašingtonu. Vrhovni vođa Mojtaba Khamenei izjavio je da je svako ko vjeruje da će rezultati izbora promijeniti američku politiku „duboko u zabludi“, dok zvaničnici poručuju da iranska strategija ne zavisi od američkih izbora. Iran se priprema za nastavak rata, istovremeno intenzivirajući diplomatiju.

Rizik od eskalacije je stvaran. Izvještaji da bi Trump mogao narediti nove, intenzivnije napade izazivaju zabrinutost širom regije, a Teheran je upozorio da bi njegova odmazda bila znatno šira nego u prethodnim rundama sukoba. Trump je ove sedmice pojedinim novinarima rekao da razmatra snažne napade na Iran, dok je drugima kazao da nema neposrednih planova za eskalaciju.

„Rat protiv Irana postao je politički teret oko Trumpovog vrata, ostavljajući ga pred jasnim izborom: postići sporazum koji će mu omogućiti da sačuva obraz i proglasi pobjedu ili dodatno pojačati vojnu akciju kako bi ponovo preuzeo inicijativu“, rekao je za CNN Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe.

„Opasnost je u tome što bi predsjednik oslabljen na izborima mogao pokušati pronaći iskupljenje na bojnom polju.“

Diplomatija nudi drugi put. Pregovori koji su tokom ljeta zapali u zastoj ponovo su intenzivirani protekle sedmice, a Teheran je poslao zvaničnike katarskim posrednicima koji razmjenjuju prijedloge s Vašingtonom. Prije izbora Iran je ponudio da otvori Hormuški moreuz u roku od dva dana ako Trump pristane na njegovih sedam uslova.

Sanam Vakil iz instituta Chatham House izjavila je da se iransko rukovodstvo „možda osjeća kao da je dobilo potvrdu svojih stavova“, ali da to „ne mora nužno riješiti njihove probleme“.

Trumpu je potrebna diplomatska pobjeda, ali možda neće željeti ostaviti utisak slabosti, rekla je Vakil, dok bi Teheran njegov izborni neuspjeh mogao protumačiti kao priliku da zahtijeva veće ustupke.

Ona očekuje intenziviranje diplomatije uz vojne prijetnje, pri čemu je privremeni sporazum o Hormuškom moreuzu „realističniji“ od sveobuhvatnog dogovora.

Kraj jedne ere u američko-izraelskim odnosima.

U Izraelu je prvo iznenađenje bila Trumpova najava na dan izbora da će naglo obustaviti američku vojnu pomoć toj zemlji. Rezultati, u kojima su demokrati osvojili oba doma Kongresa u onome što je nazvano „plavim cunamijem“, predstavljaju alarm najvišeg stepena za Izrael.

Dvostranačka podrška Izraelu u SAD-u već je slabila, pri čemu su demokrati ogorčeni brojem poginulih u ratu u Gazi, dok sve veći broj republikanaca smatra da su Sjedinjene Američke Države pružile Izraelu previše podrške.

„Jedino pitanje oko kojeg trenutno postoji saglasnost obje stranke jeste kritika Izraela“, rekao je Michael Oren, bivši izraelski ambasador u SAD-u.

„To je princip oko kojeg se okuplja Demokratska stranka“, rekao je za CNN. „I postaje princip oko kojeg se okuplja veliki dio Republikanske stranke.“

Oren smatra da je prekid američke pomoći samo početak procesa čije se posljedice tek počinju pokazivati.

Prema njegovim riječima, moguće je zamisliti da SAD obustavi razmjenu obavještajnih podataka s Izraelom i zajednički razvoj ključnih vojnih sistema, poput poznatog sistema protivzračne odbrane Željezna kupola.

Ukazao je i na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje su i republikanski i demokratski predsjednici štitili Izrael američkim vetom.

„Nalazimo se na kraju jedne ere“, rekao je.

Yaakov Katz, bivši glavni urednik Jerusalem Posta, upozorio je da slijede dodatne promjene.

„Ono što je Trump jučer najavio u vezi s vojnom pomoći samo je vrh ledenog brijega onoga što se može promijeniti. Prodaja oružja mogla bi biti blokirana, sankcije će biti predložene, a zajednički ekonomski programi ostat će bez finansiranja“, napisao je na mreži X.

Protivljenje Izraelu dodatno je ojačalo tokom rata protiv Irana, pri čemu dio američkih birača zajedničke američko-izraelske napade doživljava kao rat na koji je Netanyahu nagovorio Trumpa.

Čak i sada Netanyahu zagovara nastavak napada na Iran, što bi ponovo rasplamsalo rat koji je doveo do rasta cijena goriva i životnih troškova te doprinio teškom republikanskom porazu na izborima za Kongres.

Netanyahu se suočava i s političkim previranjima kod kuće. Na izborima održanim sedmicu prije američkih izbora izgubio je parlamentarnu većinu, ali ni njegov glavni protivnik, bivši načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot, nema apsolutnu većinu i vjerovatno bi morao sarađivati s arapskim strankama, čiji su birači izašli na izbore u rekordnom broju.

Yair Golan, lider ljevičarske stranke Demokrati, upozorio je da Izrael „nema vremena za gubljenje“ kada je riječ o smjeni Netanyahua i usmjeravanju zemlje dalje od sankcija i izolacije.

Ukrajina čeka svijet nakon Trumpa.

Za Kijev je reakcija uslijedila prije izbora. U srijedu je vladala relativna tišina.

Odnos predsjednika Volodimira Zelenskog s Trumpom sedmicama se ubrzano pogoršava. Trump je zahtijevao smjenu Zelenskog, nastojao postići energetske sporazume koji bi koristili Rusiji i posmatrao kako su ukrajinske tehnološke i obavještajne veze sa SAD-om neobjašnjivo ometane.

Zbog toga je Kijev bio prisiljen rano zauzeti stav: hitno čekati svijet nakon Trumpa.

Kada je u srijedu svanulo, iz Kijeva je bilo malo zvaničnih komentara. Zelenskom je možda odgovaralo da umjesto njega govore internetske šale koje ga prikazuju kako sjedi s pivom i kokicama ispred televizijskog prijenosa američkih izbora.

Zamjenik u njegovom uredu Sergij Kyslytsia obećao je na ukrajinskoj televiziji da će zemlja nastaviti „razvijati istinske, normalne i stabilne odnose“ s onim ko bude na vlasti, nastojati osigurati presretačke rakete za sisteme Patriot i snalaziti se u odnosima s novim Kongresom, kao i s vjerovatnim nizom predsjedničkih izvršnih uredbi kojima bi se moglo pokušati zaobići njegovo djelovanje.

Ipak, ne može se prikriti da potišteni Trump, uz sat koji sada sve glasnije otkucava kraj njegovog političkog pogleda na svijet i predsjedničkog mandata, ide u prilog Kijevu.

Trump je tvrdio da je mir lako postići, ali je potom kažnjavao Ukrajinu zato što nije pristajala na zahtjeve svog agresora.

Ponižavao je i kritikovao Zelenskog, a zatim se povremeno mirio s njim, dok su evropski saveznici pokušavali ublažiti njegov stav, zaprepašteni raspadom sigurnosnih savezništava građenih decenijama.

Ukrajini je i dalje potrebno mnogo toga što Trump i Sjedinjene Američke Države mogu pružiti: oružje, novac i šire garancije da su na njenoj strani. Međutim, nakon mjeseci neprijateljskog odnosa, Kijev je procijenio da se ne može osloniti na Vašington.

Ipak, postoji i jedna negativna strana sata koji otkucava: mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putin procijeni kako vjerovatno ima godinu dana da, po svaku cijenu, ostvari najbolji mogući ishod u ratu koji je sam izabrao, prije nego što predsjednička utrka 2028. ponovo usmjeri republikansku politiku prema glavnoj struji koja podržava Ukrajinu.

Putin do sada nije uspio iskoristiti svog naizgled velikog saveznika Trumpa da ostvari značajniju pobjedu na bojnom polju.

Možda će to pokušati promijeniti dok posljednji ostaci Trumpovog autoriteta dogorijevaju.