Feđa Štukan među nepoželjnima u Srbiji: Nakon poraza Vučićevog SNS-a očekuje se ukidanje zabrana ulaska

Nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, otvoreno je pitanje ukidanja zabrana ulaska u Srbiju brojnim stranim državljanima, među kojima je i bosanskohercegovački glumac i pisac Feđa Štukan.

Tokom 14 godina vladavine SNS-a, srbijanske vlasti zabranjivale su ulazak u zemlju umjetnicima, novinarima, antiratnim aktivistima i drugim javnim ličnostima, uključujući pojedince koji su podržavali studentske proteste i opozicione građanske inicijative.

Kako piše Nova.rs, zajedničko brojnim slučajevima bilo je obrazloženje nadležnih institucija da osobe kojima je odbijen ulazak nisu prošle sigurnosnu provjeru. Međutim, mnogi od njih tvrdili su da su odluke bile politički motivirane.

Jedan od najpoznatijih slučajeva odnosi se na Feđu Štukana, kojem je 23. juna 2024. godine zabranjen ulazak u Srbiju zbog negativne procjene sigurnosnog rizika. Štukan je doputovao u Beograd radi učešća na regionalnom književnom festivalu Krokodil, ali mu nije dopušteno da napusti aerodrom.

Zabrani su prethodili njegovo učešće i podrška protestima „Srbija protiv nasilja“, organiziranim nakon masovnih ubistava u beogradskoj Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ te selima Dubona i Malo Orašje u maju 2023. godine.

Štukan se nakon toga našao na meti medija bliskih tadašnjoj vlasti, a portal lista Politika označio ga je kao „muslimanskog ekstremistu“.

Zabrane nisu pogađale samo državljane Bosne i Hercegovine. U julu 2023. godine na beogradskom aerodromu zadržan je ruski antiratni aktivista Peter Nikitin, kojem je ulazak prvobitno odbijen zbog navodnih sigurnosnih smetnji.

Nikitin, poznat po organiziranju protesta podrške Ukrajini i kritikama ruskog predsjednika Vladimira Putina, proveo je više od 24 sata na aerodromu Nikola Tesla. Ulazak mu je na kraju odobren nakon protesta antiratnih aktivista u Beogradu.

U septembru iste godine Srbiju su morali napustiti ruski antiratni aktivisti Vladimir Volokhonsky i Evgeny Irzhansky, kojima je ukinuto pravo na privremeni boravak.

Sličnu sudbinu doživio je Ilya Zernov, kojem je granična policija 4. novembra 2023. zabranila ulazak u Srbiju, nakon čega je bio prisiljen napustiti zemlju.

U junu 2024. godine s beogradskog aerodroma vraćen je i rusko-izraelski novinar Roman Perl. Iako je u Srbiju doputovao privatno, nadležne institucije ocijenile su da predstavlja sigurnosni rizik. Perl je prethodno u Rusiji proglašen stranim agentom.

Nova.rs podsjeća da su restriktivne mjere prema ruskim antiratnim aktivistima postale izraženije tokom 2023. godine, kada je tadašnji direktor srbijanske obavještajne agencije Aleksandar Vulin dospio na američku listu sankcioniranih osoba, između ostalog zbog svojih veza s Rusijom.

Među osobama kojima je zabranjen boravak našao se i njemački pijanista italijanskog porijekla Davide Martello, poznat po nastupima na protestima širom Evrope.

Martello je protjeran nakon što je 5. aprila 2025. učestvovao na studentskom protestu u Nišu. Putem Instagrama saopćio je da mu je zabranjen ulazak u Srbiju na godinu dana.

„Izvinjavam se svima, ali na putu za Beograd policija me pronašla u četiri sata ujutro, dok sam još spavao u svom kamperu. Priznali su da su dobili naređenje da me pretresu i deportiraju što je prije moguće“, napisao je tada Martello.

Kao formalni razlog za postupanje policije spominjan je navodno pogrešan tranzitni pečat.

Mjere srbijanskih vlasti pogodile su i novinare iz susjednih država. Crnogorskom novinaru Petru Komneniću, autoru emisije „Načisto“ na Televiziji Vijesti, u martu 2026. zabranjen je ulazak u Srbiju.

Ta odluka uslijedila je u kontekstu političkih sukoba Beograda i Podgorice, nakon što su crnogorske vlasti zabranile ulazak uredniku i vlasniku Informera Draganu J. Vučićeviću.

Aleksandar Vučić prethodno je odluku Crne Gore nazvao velikom greškom i najavio mogućnost recipročnih mjera.

Crnogorska policija zabranu Vučićeviću obrazložila je njegovim ranijim istupima koje je ocijenila govorom mržnje prema Crnoj Gori i njenim građanima.

U julu 2026. godine ulazak u Srbiju odbijen je i direktoru BIRN-a Crna Gora Vuku Marašu. Odluka mu je uručena na beogradskom aerodromu Nikola Tesla, gdje je tokom putovanja u Rim namjeravao iskoristiti dužu pauzu između letova za odlazak u centar Beograda.

„Pripadnici policije s kojima sam razgovarao na granici uručili su mi odluku o odbijanju ulaska u Srbiju“, izjavio je tada Maraš.

U junu iste godine zabranu je dobio i Nikola Terzić, bivši direktor crnogorske policije, koji predaje na fakultetima u Beogradu i Nišu.

Terzić je na graničnom prijelazu zadržan približno pet sati, nakon čega mu je saopćeno da mu je ulazak zabranjen radi zaštite nacionalnih interesa Srbije i sigurnosti njenog stanovništva.

Restriktivne mjere primjenjivane su i neposredno pred vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra.

Novinaru hrvatskog portala Telegram Denisu Mahmutoviću i fotografu Marku Miščeviću odbijen je ulazak u Srbiju na graničnom prijelazu Batrovci, iako su doputovali radi izvještavanja o izborima.

Na granici su zadržani približno 45 minuta, tokom kojih su im službenici tražili novinarske akreditacije. Potom im je uručena odluka o odbijanju ulaska, uz obrazloženje da predstavljaju prijetnju sigurnosti Srbije i njenih građana.

Prema navodima Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), novinari su odbili potpisati uručene odluke.

Srbijanski Zakon o strancima predviđa mogućnost odbijanja ulaska osobama za koje raspoloživi podaci ukazuju da zagovaraju, podstiču, pomažu, pripremaju ili provode aktivnosti kojima ugrožavaju ustavni poredak i sigurnost države.

Međutim, u navedenim slučajevima javnosti nisu predstavljeni dokazi da su osobe kojima je zabranjen ulazak učestvovale u aktivnostima koje predstavljaju takvu prijetnju.

Nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima 25. oktobra i poraza SNS-a, ponovo je otvoreno pitanje preispitivanja odluka koje su tokom prethodnih godina donosile srbijanske sigurnosne i policijske institucije.

Prema pisanju portala Nova.rs, očekuje se da bi promjena vlasti mogla omogućiti ukidanje zabrana izrečenih stranim državljanima, uključujući Feđu Štukana, ruske antiratne aktiviste i novinare iz regiona.

Za sada, međutim, nije potvrđeno da su nadležne institucije donijele odluku o njihovom ukidanju.