Sajmovi u ZDK: Koliko se ulaganja Vlade vraćaju poljoprivrednicima i privredi?

Zeničko-dobojski kanton tokom godine domaćin je različitih privrednih, poljoprivrednih i sajamskih manifestacija koje imaju podršku kantonalnih institucija. Njihova zajednička svrha jeste promocija domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača s tržištem, razvoj poslovne saradnje i jačanje lokalne ekonomije.

Najavljeni 14. sajam poljoprivredne, organske proizvodnje i etno-narodnog stvaralaštva „OPEN's Zenica 2026“, koji će od 5. do 7. novembra okupiti približno stotinu izlagača, ponovo otvara pitanje dugoročnih efekata ovakvih manifestacija.

Vlada ZDK nastavlja podržavati sajamske aktivnosti, a njihova redovnost pokazuje da su postale sastavni dio predstavljanja privrednih i poljoprivrednih potencijala kantona. Međutim, kontinuitet organizacije sam po sebi nije dovoljan pokazatelj ekonomskog uspjeha.

Ključno pitanje nije samo koliko je sajmova održano, nego koliko je zahvaljujući njima sklopljeno novih poslova, otvoreno tržišta, povećana prodaja domaćih proizvoda i unaprijeđen položaj malih proizvođača.

Najvidljiviji rezultati dosadašnje politike podrške sajmovima ostvareni su kroz međunarodni sajam privrede ZEPS u Zenici i Međunarodni sajam privrede u Tešnju. Riječ je o manifestacijama koje imaju širi značaj od lokalne promocije jer povezuju kompanije iz Bosne i Hercegovine s poslovnim partnerima iz inostranstva.

Prema podacima organizatora, ZEPS 2026, održan od 2. do 5. septembra, okupio je više od 500 izlagača iz najmanje 16 država i preko 30.000 posjetilaca. Posebno je značajan podatak o više od 4.000 poslovnih susreta između kompanija, investitora i drugih učesnika.

Takav obim poslovnih kontakata predstavlja konkretniji pokazatelj sajamske aktivnosti od samog broja posjetilaca. Međutim, za potpunu ocjenu ekonomskog efekta potrebno je znati koliko je tih razgovora završilo potpisivanjem ugovora, kolika je njihova vrijednost i koliko je novih poslovnih odnosa nastavljeno nakon sajma.

Vlada ZDK je organizaciju ovogodišnjeg ZEPS-a podržala sa 250.000 KM, uz dodatno sufinansiranje nastupa izlagača koji su ispunili uslove javnog poziva. Premijer Nezir Pivić ocijenio je to najvećom dosadašnjom podrškom kantonalne vlasti ovoj manifestaciji.

Podrška nije ograničena samo na velike sajmove. Ministarstvo privrede ZDK u septembru je dodijelilo 116.942 KM za organizaciju 17 sajmova i manifestacija. Sredstva su dobile lokalne zajednice i udruženja koja predstavljaju privredne potencijale, tradicionalne obrte, turističke sadržaje i lokalne proizvode.

Godinu ranije, kantonalno ministarstvo podržalo je nastup 30 preduzeća na sajmovima u Zenici i Tešnju sa ukupno 79.294 KM. Ovakav pristup omogućava manjim kompanijama da smanje troškove predstavljanja svojih proizvoda i usluga, što je naročito važno za preduzeća koja nemaju velike marketinške budžete.

Istovremeno, Vlada ZDK provodi šire programe podrške privredi. U septembru 2026. godine dodijeljeno je 3,6 miliona KM poticaja za jačanje konkurentnosti 162 preduzeća. Premijer Pivić naveo je da je tokom mandata aktuelne Vlade za različite oblike podrške privredi, uključujući industrijske zone, konkurentnost i sajamske nastupe, izdvojeno više od 40 miliona KM.

Ipak, ove iznose treba jasno razlikovati. Sredstva za nabavku opreme, razvoj tehnologija ili industrijske zone nisu direktna ulaganja u sajmove, iako zajedno s njima čine dio šire politike ekonomskog razvoja kantona.

Posebnu vrijednost imaju specijalizirane manifestacije poput OPEN'sa, jer pružaju prostor poljoprivrednicima, organskim proizvođačima, porodičnim gazdinstvima i malim obrtima koji često teško dolaze do većih trgovačkih lanaca.

Za takve proizvođače direktna prodaja tokom tri sajamska dana može biti značajna, ali dugoročnu korist donosi tek uspostavljanje stalnih kupaca, saradnja s restoranima, hotelima, trgovinama i distributerima te mogućnost zajedničkog nastupa na tržištu.

Upravo tu postoji prostor za narednu fazu razvoja sajamske politike u ZDK.

Jedna od mogućnosti jeste da se uz postojeće sajamske programe uvede sistem praćenja rezultata, koji bi obuhvatio broj novih poslovnih kontakata, potpisanih ugovora, ostvarenu prodaju i poslovne saradnje nastale nakon manifestacija. Takvi podaci mogli bi se prikupljati tri, šest i dvanaest mjeseci nakon završetka sajma.

Drugi pravac razvoja odnosi se na povezivanje velikih industrijskih sajmova s manjim proizvođačima i lokalnim dobavljačima. ZDK ima razvijenu metalsku, drvnu i prerađivačku industriju, ali i značajan broj malih proizvođača kojima bi organizovani poslovni susreti mogli otvoriti pristup većim kompanijama.

Dodatni napredak moguć je kroz snažnije uključivanje stranih kupaca i distributera, posebno na manifestacijama koje već imaju međunarodni karakter. Umjesto da se uspjeh mjeri isključivo brojem inostranih delegacija, korisnije bi bilo pratiti konkretne izvozne ugovore i nova tržišta na koja su domaće kompanije ušle.

Za poljoprivredne sajmove posebno je važna saradnja s trgovačkim lancima, turističkim sektorom i ugostiteljima. Organizovani susreti proizvođača s potencijalnim kupcima mogli bi dopuniti tradicionalni izložbeno-prodajni karakter ovih manifestacija.

Postoji i mogućnost snažnijeg povezivanja sajmova s obrazovnim institucijama. Uključivanje univerziteta, srednjih stručnih škola, istraživačkih centara i mladih poduzetnika otvorilo bi prostor za predstavljanje inovacija, novih tehnologija i savremenih proizvodnih metoda.

Za kantonalnu vlast poseban izazov ostaje uspostavljanje jasnih i uporedivih kriterija za raspodjelu javnog novca. Nije svaki sajam istog ekonomskog značaja niti svaki ima jednake mogućnosti da ostvari direktne poslovne rezultate. Zbog toga bi ocjenjivanje trebalo prilagoditi njihovoj namjeni, uz razlikovanje privrednih, poljoprivrednih, turističkih i kulturno-tradicijskih manifestacija.

Dosadašnji podaci potvrđuju da ZDK ima razvijenu mrežu sajamskih događaja, institucionalnu podršku i sposobnost privlačenja velikog broja domaćih i stranih učesnika. Istovremeno, javno dostupni pokazatelji ne omogućavaju pouzdano izračunavanje ukupnog povrata kantonalnih ulaganja u sajmove niti precizno utvrđivanje njihovog doprinosa zapošljavanju, izvozu i rastu prihoda preduzeća.

Upravo bi objavljivanje takvih podataka omogućilo da se dosadašnji napredak, koji je vidljiv u obimu manifestacija i poslovnih susreta, ubuduće mjeri i konkretnim ekonomskim rezultatima.