Američki medij: State Department pod pritiskom Kongresa zbog energetskih poslova u BiH

Američki politički servis Legis1 objavio je analizu američke politike prema zapadnom Balkanu u kojoj je u središtu pažnje Bosna i Hercegovina, Južna plinska interkonekcija i sukob u Kongresu SAD-a oko načina na koji administracija predsjednika Donalda Trumpa povezuje američke ekonomske interese s politikom prema regionu, prenosi Politicki.ba.

Tekst pod naslovom „State Department Defends Balkans Energy Deals Amid Corruption Concerns“ objavljen je nakon saslušanja o zapadnom Balkanu pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a.

Legis1 ocjenjuje da je saslušanje pokazalo ozbiljno neslaganje između dijela Kongresa i Trumpove administracije oko sredstava kojima SAD ostvaruju svoje političke i sigurnosne interese na zapadnom Balkanu.

„Zaokret Trumpove administracije prema energetskim poslovima i geopolitičkom nadmetanju na zapadnom Balkanu direktno se sudario sa zabrinutošću Kongresa zbog korupcije i nazadovanja demokratije“, navodi američki servis.

Jedini svjedok na saslušanju 15. septembra bio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Daniel J. Lawton. Nasuprot njemu bio je, između ostalih, demokratski kongresmen William Keating, koji je neposredno prije saslušanja predstavio izvještaj „Pay for Play in the Balkans“.

Legis1 piše da je upravo BiH postala jedan od glavnih primjera sukoba dva pristupa američkoj politici u regionu.

Keating i njegove demokratske kolege iz Odbora za vanjske poslove tvrde da su ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i način na koji se realizira projekat Južne interkonekcije povezani s poslovnim interesima ljudi bliskih Trumpu. Te tvrdnje su optužbe demokratskih članova Kongresa, a ne utvrđene činjenice.

Keating je tokom saslušanja posebno problematizirao izbor američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy za projekat Južne interkonekcije.

„Ovo nije vanjska politika. Ovo je reketiranje“, rekao je Keating, prema izvještaju Legis1.

Keating je ukazao na hronologiju događaja koja je, prema njegovoj tvrdnji, razlog za sumnju.

Američka ambasada u Sarajevu je 20. novembra 2025. najavila mogućnost uključivanja američke kompanije u projekat Južne interkonekcije. Četiri dana poslije osnovana je kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, iza koje stoje Jesse Binnall i Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna.

Keating tvrdi da ni Binnall ni Flynn nisu imali iskustvo u upravljanju LNG plinovodima niti poslovno iskustvo na zapadnom Balkanu.

„Kako je za četiri čudesna dana kompanija bez iskustva dobila ovaj posao?“, bilo je jedno od pitanja koje je Keating postavio Lawtonu tokom saslušanja.

Lawton je branio strateški značaj projekta.

„Južna interkonekcija je od strateškog značaja za SAD i BiH. Ovaj projekat planira se već deset godina“, rekao je predstavnik State Departmenta tokom saslušanja, podsjeća Politicki.ba.

Legis1 upravo taj dio rasprave predstavlja kao primjer šireg spora između administracije i dijela Kongresa. Trumpova administracija američke energetske projekte, infrastrukturne koridore i smanjivanje zavisnosti regiona od ruskih energenata vidi kao element američkog geopolitičkog prisustva.

„Fokus Trumpove administracije na zapadnom Balkanu uključuje čvrste geopolitičke interese poput terminala za ukapljeni prirodni plin, plinskih interkonekcija, transportnih koridora, cyber sigurnosti, odbrambenih sposobnosti te ograničavanja ruskog i kineskog uticaja“, navodi Legis1.

State Department je, prema istom izvoru, u svom majskom izvještaju naveo da promoviranje stabilnosti i unapređenje američkih ekonomskih interesa na zapadnom Balkanu SAD čini „sigurnijim, snažnijim i prosperitetnijim“.

Keating, međutim, tvrdi da način provođenja takve politike otvara prostor ljudima povezanim s Trumpom.

Njegov izvještaj posebno povezuje dvije odluke – ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku u oktobru 2025. i podršku kompaniji AAFS u projektu Južne interkonekcije.

U izvještaju demokratskih članova Odbora za vanjske poslove iznesena je tvrdnja da su te odluke ljudima politički povezanim s Trumpom otvorile mogućnost poslova vrijednih više od milijardu dolara.

Legis1 navodi da je Keating tokom saslušanja administraciju optužio za omogućavanje koristi „oligarhima i profiterima“ dok istovremeno slabi ranije uspostavljeni režim sankcija.

Pitanje sankcija Dodiku bilo je još jedno mjesto direktnog sukoba.

Keating je pitao Lawtona smatra li da je Dodikovo ponašanje nakon ukidanja sankcija u skladu s Dejtonskim sporazumom.

„SAD podržavaju mir i stabilnost koje je osigurao Dejton. Trenutno Dodik nije na funkciji“, odgovorio je Lawton.

Keating je nakon toga zatražio ponovno uvođenje sankcija, tvrdeći da se Dodikovo ponašanje nije promijenilo.

Analiza Legis1 cijelu raspravu smješta u širi zaokret američke politike prema regionu. Prema njihovoj interpretaciji, administracija veći naglasak stavlja na stabilnost, energetsku sigurnost, investicije i suzbijanje ruskog i kineskog uticaja, dok dio Kongresa zahtijeva da američki ekonomski angažman bude čvršće vezan za borbu protiv korupcije i očuvanje demokratskih standarda.

U raspravu je uključen i predsjedavajući Pododbora za Evropu, republikanac Keith Self, koji je sigurnosnu situaciju na zapadnom Balkanu predstavio kao pitanje američkog nacionalnog interesa.

Legis1 prenosi da je Self nestabilnost u regionu opisao kao „najvažniju prijetnju američkim nacionalnim sigurnosnim interesima u Evropi nakon rata u Ukrajini“.

Self je u maju predvodio delegaciju američkih kongresmena koja je posjetila region, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Američki servis podsjeća i na Western Balkans Democracy and Prosperity Act, koji je Kongres usvojio u decembru 2025. godine i kojim su američke politike prema regionu dodatno povezane sa sankcioniranjem osoba koje ugrožavaju mir i stabilnost.

Istovremeno, američki zakonodavni okvir naglašava širenje trgovine i investicija, energetsku diversifikaciju i smanjivanje zavisnosti država zapadnog Balkana od Rusije, prenosi Politicki.ba.

Zbog toga je Južna interkonekcija u BiH postala mjesto na kojem se ukrštaju gotovo sva ta pitanja: američki energetski interesi, smanjivanje zavisnosti BiH od ruskog plina, odnosi Vašingtona s vlastima u BiH, sankcije Miloradu Dodiku i optužbe dijela Kongresa o poslovnim interesima osoba povezanih s Trumpom.