Njemačka analiza pred izbore u BiH: Nova tehnologija otežava prevare, ali ih sama ne može spriječiti

Deset dana pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini njemačka Fondacija Konrad Adenauer objavila je opsežnu analizu izbornih prevara i manipulacija u BiH, u kojoj se bavi načinima na koje su izborni rezultati ranije pokušavani mijenjati, efikasnošću sankcija i mogućnostima novih izbornih tehnologija koje će 4. oktobra prvi put biti korištene širom zemlje.

Analizu pod naslovom „Wahlfälschung und Wahlmanipulation in Bosnien und Herzegowina“, odnosno „Izborne prevare i izborne manipulacije u Bosni i Hercegovini“, pripremili su Philip Florian Braun i Stephan Georg Raabe, šef Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH.

Autori upozoravaju da izborni proces u BiH već dugo prati nepovjerenje dijela javnosti u regularnost glasanja i brojanja glasova.

„Izborne prevare i manipulacije već godinama predstavljaju ozbiljan izazov za demokratski integritet Bosne i Hercegovine“, navode Braun i Raabe, ukazujući na iskustva prethodnih izbornih ciklusa.

Posebno analiziraju nepravilnosti koje se pojavljuju tokom glasanja i brojanja, ali i probleme koji nastaju prije nego što birač uopće dođe na biračko mjesto.

„Manipulacije se mogu pojaviti u različitim fazama izbornog procesa – od registracije birača, preko samog glasanja, do brojanja i prijenosa rezultata“, upozoravaju autori.

Njemačka analiza objavljena je u trenutku kada BiH ulazi u završnicu priprema za izbore na kojima će biti primijenjen tehnološki sistem kakav do sada nije korišten na nivou cijele države.

Na Općim izborima 4. oktobra prvi put će širom BiH biti korišteni biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata.

Fondacija Konrad Adenauer ocjenjuje da bi tehnologija mogla zatvoriti dio prostora koji je ranije omogućavao izborne zloupotrebe.

„Uvođenje novih izbornih tehnologija pruža mogućnost da se manipulacije značajno otežaju i poveća povjerenje građana u izborni proces“, navodi se u analizi.

Ipak, Braun i Raabe upozoravaju da sama nabavka i postavljanje uređaja ne garantuju regularne izbore.

„Tehnologija sama po sebi nije čudotvorno sredstvo protiv izbornih prevara“, poručuju autori.

Prema njihovoj ocjeni, presudno ostaje funkcioniranje institucija koje organiziraju i kontrolišu izbore.

„Vjerodostojni izbori, pored tehničkih rješenja, zahtijevaju efikasne kontrole, profesionalnu izbornu administraciju, dosljedno kažnjavanje prekršaja i povjerenje u demokratske institucije“, ističe se u analizi.

Posebna pažnja posvećena je iskustvima s prijevremenih izbora za predsjednika Rs, kao i ranijim slučajevima izbornih nepravilnosti u Doboju i Srebrenici.

Na prijevremenim izborima za predsjednika Rs održanim 23. novembra 2025. utvrđene su nepravilnosti zbog kojih je glasanje 8. februara ove godine ponovljeno na biračkim mjestima u Bratuncu, Laktašima, Doboju i Zvorniku.

Fondacija podsjeća da su kontrole i ponovno brojanje pokazali značajna odstupanja između prvobitno evidentiranih i naknadno utvrđenih rezultata na dijelu biračkih mjesta.

Autori upravo takve slučajeve koriste kao argument da problem nije ograničen na pojedinačne incidente.

„Ne radi se samo o izoliranim slučajevima, nego o obrascima koji se ponavljaju“, navode Braun i Raabe.

Jedno od ključnih pitanja koje otvaraju jeste efikasnost kazni. Izborne prevare mogu biti otkrivene, rezultati na pojedinim biračkim mjestima poništeni, a izbori ponovljeni, ali to, prema autorima, ne znači automatski da je stvoren dovoljno snažan odvraćajući efekat.

„Sankcije imaju smisla samo ako se primjenjuju brzo, dosljedno i tako da zaista odvraćaju od novih prekršaja“, upozorava se u analizi.

Njemački autori zbog toga značajan prostor posvećuju novim tehnologijama.

Biometrijska identifikacija omogućava provjeru identiteta birača prije glasanja i trebala bi otežati glasanje pod tuđim identitetom ili višestruko glasanje. Skeneri automatski evidentiraju glasačke listiće, dok elektronski prijenos rezultata treba smanjiti mogućnost intervencija između zatvaranja biračkih mjesta i objavljivanja rezultata.

Dio tih rješenja testiran je na Lokalnim izborima 2024. godine.

Biometrijska autentifikacija tada je korištena na 165 biračkih mjesta u 11 općina, skeneri na 145 biračkih mjesta u sedam općina, dok je videonadzor postavljen na deset biračkih mjesta u pet općina.

Prema ranijoj analizi Fondacije Konrad Adenauer, rezultati pilot-projekta pokazali su mjerljive razlike. Na biračkim mjestima uključenim u testiranje broj pogrešnih identifikacija birača bio je približno upola manji, dok je broj evidentiranih zloupotreba tokom glasanja smanjen za oko petinu.

Za razliku od tadašnjeg ograničenog testiranja, nova izborna tehnologija 4. oktobra bit će korištena širom Bosne i Hercegovine.

„Digitalizacija može pomoći da izbori postanu transparentniji i sigurniji“, navode autori, ali ponovo upozoravaju da tehnologija može djelovati samo ako je prati institucionalna odgovornost.

Fondacija Konrad Adenauer zato pred izbore u BiH pitanje integriteta procesa ne svodi samo na skenere i biometriju. U središte analize stavlja sposobnost države da otkrije nepravilnosti, utvrdi odgovornost i kazni one koji pokušavaju uticati na izbornu volju građana.

„Na kraju, odlučujuće nije samo može li se izborna prevara tehnički spriječiti, nego postoji li politička i institucionalna volja da se ona dosljedno procesuira“, navodi se u njemačkoj analizi.