Stromquist: Nove vlasti trebaju ispuniti neophodne i zakašnjele reforme

Zemlje zapadog Balkana moraju raditi zajedno sa EU kako bi zajednčki prevazišle izazove sa kojima se Evropa danas susreće po pitanju sigurnosti, organiziranog kriminala, klimatskih primjena, ekonomije, migracija i zdravlja.

Dijaspora donosi investicije

Koliko ste zadovoljni odnosima Švedske i BiH, posebno kada su investicije Vaše zemlje u BiH u pitanju?

- Ponosni smo na veliki broj švedskih komanija prisutnih u Bosni I Hercegovini koje se bave raznim djelatnostima, od IT branše do proizvodnje djelova za aute. Često je bosanska dijaspora bila presudna za dovođenje kako multinacionalnih kompanija tako i manjih preduzeća. U nekim slučajevima je dijaspora ubijedila svoje švedske poslodavce da dio svojh kompanija prebace u Bosnu i Hercegovinu, pa sada imamo veliku prednost da švedsko-bosanske komanije doprinose razvoju ove države.

Upravo zbog toga bilo bi značajno da se broj investicija i trgovina poveća, uključujući otvaranje filijala  novih švedskih kompanije ovdje, jer bi to pomoglo rastu privatnog sektora koji je u Bosni Hercegovini i dalje nedovoljno razvijen. Međutim, da bi se ovaj cilj postigao na zadovoljavajući način, kompanijama je neophodno stabilno političko okruženje i procjenjiva poslovna klima, što uključuje i vladavinu prava. Kako bi se obezbjedio još veći broj investicija, reforme moraju smanjiti korupciju, pojednostaviti administrativne procedure i uskladiti zakone širom države.

Švedska je jedna od poželjnih destinacija državljana BiH - pogotovo mladih - koji sve masovnije napuštaju svoju domovinu i odlaze vani. Šta kažu brojke - koliko je (mladih) ljudi našlo svoje mjesto pod suncem Švedske u zadnih godinu ili dvije dana, na primjer? 

- Tokom proteklih nekoliko godina, oko 900 državljana Bosne i Hercegovine godišnje su dobijali dozvole za za preseljenje u Švedsku, što ih dodaje na listu od oko 100.000 njihovih sunarodnjaka koji tamo već žive. Neki od njih su se odselili u Švedsku šezdesetih i sedamdesetih godina. Međutim, većina ih je došla tokom rata u Bosni i Hercegovni i upravo zbog bliskih veza između naših zemalja, ljudi se i dalje nastavljaju seliti u Švedsku zbog posla, školovanja ili porodičnih razloga. Neki se sada uglavnom kroz private kompanije vraćaju na duže ili kraće periode s ciljem da pomognu razvoju ove zemlje.

Švedska možda nije glavna destinacija kada govorimo o ljudima koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, ali smo  ipak zabrinuti što trajni odlazak mladih u druge zemlje postaje jedan od većih demografskih problema. Nadamo se da će reforme donijeti promjene koje će motivirati mlade ljude da ostanu i grade bolju budućnost za sebe i druge.

Ambasada Švedske jako je aktivna u BiH na polju energetske efikasnosti. Koji su rezultati ostvreni do sada, koliko ste zadovoljni dosadašnjim ulaganjima i - zašto baš ulaganja u taj segment?

- Ukoliko zemlje žele postati članice EU, one moraju uskladiti zakonodavstvo sa EU legislativom na određenim poljima. Okoliš je bitan dio spomenute legislative i energetski efikasna rekonstrukcija javnih zgrada  također je jedan od zahtjeva za članstvo. Švedska posjeduje obimno isustvo u polju tehnologije za zaštitu okoliša i jedan smo od predvodnika zelene tranzicije. Iz tih razloga smo Bosni i Hercegovni ponudili svoju podršku i znanje.

Švedska podržava nastojanja Bosne i Hercegovine u smanjenju emisija štetnih gasova i brige o njenom divnom okolišu kroz brojne projekte povećavanja energetske efikasnosti, poboljšanja kvaliteta zraka, odlaganja čvrstog otpada kao i bolje obrade otpadnih voda. Švedska podrška je omogućila provođenje brojnih mjera širom zemlje kao što je povećanje energetske efikasnosti javnih i stambenih zgrada, modernizovani, energetski efikasni sistemi javne rasvjete, prelazak sa sistema grijanja na mazut na sisteme koji koriste obnovljive izvore energije u malim i srednje velikim preduzećima.

Od 2014. godine emisija stakleničkih plinova smanjena je sa više od 16,500 tona godišnje, što je dovelo do uštede od 6,5 miliona konvertibilnih maraka godišnje u javnim budžetima i otvaranja 2500 novih zelenih radnih mjesta. Više od 275 javnih zgrada prošlo je kroz energetski efikasnu rekonstrukciju, uvedeno je 15 novih sistema javne rasvjete, 18 malih i srednje velikih preduzeća povećalo je u svojim proizvodnih pogonima korištenje obnovljive energije. 86 povratničkih seoskih domaćinstava bez mogućnosti priključka na elektrodistibutivnu mrežu, dobilo je pristup električnoj energiji instalacijom solarnih panela. Kroz jedan pilot projekat, domaćinstva u Kantonu Sarajevo dobila su poticaj za zamjenu peći na ugalj i druga čvrsta goriva pećima koje su sklađene sa modernim okolišnim standardima i pećima na toplotne pumpe kako bi se smanjilo zagađenje zraka i opasnih emisija.  Sve ovo ne bi bilo moguće bez posvećenosti i sufinansiranja od strane domaćih institucija.

Ovo je samo početak. Drago nam je vidjeti povećan broj zahtjeva za učeće i posvećenost lokalnih institucija da intenziviraju svoje aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti i obnovljive energije skupa sa Švedskom i drugim donatorima. Da bi zaista došlo do promjene u ovoj oblasti, javni i privatni sektor, nauka, donatori i obični građani moraju ujediniti snage i raditi zajedno.

Zbog trenutne krize sa snabdjevanjem energijom, energetska efikasnost mogla bi igrati ključnu ulogu u osiguravanju dogoročne i kratkoročne, te isplative energetske sigurnosti. Energetska efikasnost smanjuje količinu i cijenu uvozne električne energije kao i mogućnost prekida u snabdjevanju.

Schmidt i evropske integracije

BiH je dobila kandidatski status. Istovremeno, u BiH je sve aktivniji visoki predstavnik Christian Schmidt. Koliko je to dvoje u koliziji?

- Mandat visokog predstavnika integralni je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i sve dok uslovi za zatvaranje njegovog ureda nisu ispunjeni, on ima svoju svrhu ovdje.

Mi preferiramo da izabrani politički lideri ove zemlje međusobno postignu dogovor oko teških pitanja. Nadamo se da će novoformirana vlast na svim nivoima i kandidatski status kreirati jednu novu dinamiku i mogućnost da se u ovoj državi konačno krene naprijed i postigne dogovor oko neophodnih reformi, te osigura njihova provedba. To bi bilo od koristi za stanovnike ove zemlje a i približilo zemlju EU.

Ima li otvorenih pitanja između BiH i Švedske i ako ima - koja su?

- Na svu sreću, Švedska i Bosna i Hercegovina uživaju u jako dobroj bilateralnoj suradnji kako na institucionalnom nivou tako i kroz lične kontakte izgrađene uz pomoć bosanske dijaspore u Švedskoj i hiljadama Šveđana koji su služili i radili u ovoj zemlji na raznim funkcijama u proteklih 30 godina. Radi se o vrlo posebnoj povezanosti zbog koje se svaki dan osjećam ponosno.