SAD grozničavo nastoje prestići Rusiju u artiljeriji

Domet je važan. Ako možete pucati mnogo dalje od protivnika, neprijateljske baterije se jednostavno može zanemariti. Vaša artiljerija bit će sigurna, dok u isto vrijeme možete nekažnjeno udarati po neprijateljskim položajima.

F. Marukić

Prošlo je više od stotinu godina nakon Prvog svjetskog rata, ali artiljerijski sistemi nisu prošli kroz najradikalnije promjene. Specijalna municija s malo dodatnog dometa je postala dostupna.Te promjene su, međutim, često bili narušeni nižom preciznošću, višim troškovima i poteškoćama pri prilagođavanju operativnim konceptima vojske. Artiljerijske jedinice u zapadnim zemljama još uvijek uglavnom funkcioniraju na principima uspostavljenim do 1918. godine.

Američka vojska već dugo ima granate na raketni pogon - hladnoratovska 549A1 ima domet od otprilike 30 kilometara. Novi projektil XM1113 s pomoćnim raketama ide 40 km ili više ako se koristi top M109 Paladin i 70 km ako je ispaljena iz artiljerije proširenog dometa XM1299 (ERCA) koja je sada u razvoju. Ali da biste prešli trocifrene brojke – 100 kilometara i više – ne možete se osloniti na rakete: potrebno vam je nešto mnogo moćnije, poput ramjet tehnologije.

Vojska se sprema da dodijeli razvojne ugovore za buduće artiljerijske granate koje će sve više ličiti na projektile s preciznim navođenjem, pa čak i ramjet motorima. Program – dio mnogo šireg omasovljenja američkih projektila i topova – ima za cilj da poveća i domet i preciznost daleko iznad svega što je moguće isključivom upotrebom baruta. Cilj: omogućiti artiljerijskim snagama SAD da se takmiče s naprednijim ruskim i kineskim topovima.

Vojska SAD-a je unajmila Raytheon, koji radi s Holandskom organizacijom za primijenjena naučna istraživanja (TNO), na razvoju novog 155 mm ramjet topničkog projektila velikog dometa koji može pogoditi ciljeve udaljene više od 60 milja. Ovo je jedan od brojnih novih vrsta municije koje služba sada istražuje kao pratioca za svoje buduće 155-milimetarske haubice dugog dometa. Sličan projekat razvija se i s norveškom kompanijom NAMMO.

Vojska je već pokrenula Fazu I programa ERAMS, uz sudjelovanje Boeinga, General Dynamicsa, Northrop Grummana i Raytheona. Sada radi na dva ugovora za fazu II. Glasnogovornik Raytheona potvrdio je da više ne rade na programu, dok je Boeing potvrdio da nastavlja svoje učešće.

Postoje tri glavna načina na koja možete proširiti domet projektila:

1. ubrzanje na otvoru cijevi

2. povećanje podizne površine: u osnovi, to znači dodavanje krila projektilu

3. pogon nakon lansiranja: ovdje dolaze rakete i ramjet motori.

Rusija ima mnogo artiljerijskih sistema većeg dometa:

1. 9A52-4 MLRS "Tornado": domet do 90 km

2. BM-30 “Smerch” MLRS: domet od 70 do 90 km

3. 2S7 “Pion” 203 mm teška artiljerija: domet od 37,5 do 55 km

4. TOS-1 220 mm MLRS i termobarično oružje: domet od 0,5 do 6 km

5. Haubica 2S19 Msta 152,4 mm: domet od 45 do 62 km

6. 2S35 “Koalitsiya-SV” 152,4 ili 155 mm topništvo: domet od 40 do 80 km.

Zašto ramjet prije raketa?

Osnovna razlika je u tome što rakete sadrže vlastiti oksidator za sagorijevanje goriva, dok mlazni motori svih vrsta – od ramjet do turboventilatora – dobivaju kisik iz atmosfere. To dovodi do uštede na masi, povećava sigurnost, te produžava izdržljivost. Artiljerijska granata s raketnim potiskom mogla gorjeti samo 10 sekundi, dok bi mlaznjak mogao trajati mnogo duže.

Ramjet je zapravo mehanički jednostavniji od konvencionalnog mlaznjaka, jer mu ne treba kompresor. Historijski gledano, problem s ramjet motorom je to što oni ne rade pri brzinama ispod 2 Macha – ali ispaljivanje iz artiljerijske cijevi dovodi do te brzine.

Upotreba ramjer tehnologije idealna je za uparenje s dronovima. Omogućen je brz odgovor na velikim udaljenostima bez potrebe premještanja artiljerijskih jedinica. Smanjuje se i potreba za upotrebom aviona u neposrednoj blizini fronta. Stvaraju se uslovi za djelovanje na neprijatelja duboko u pozadini.

„Mislim da ne bismo trebali podcjenjivati posljedice prednosti u dometu“, kaže Thomas Danbolt, Nammoov potpredsjednik za municiju velikog kalibra.

Iako Sjedinjene Američke Države imaju ogromnu prednost u broju aviona u svom arsenalu sve sofisticiraniji protivvazdušni sistemi traže razvoj različitih, alternativnih odgovora na rusku artiljerijsku supremu.