Rašović-Kasumović: Dodik se može pobijediti. Ako izbori budu fer

Razgovarao: Faris Marukić

S Umihanom Rašović Kasumović, predsjednicom Lijeve partije (Vänsterpartiet), distrikta Skåne, razgovarali smo o bošnjačkoj zajednici u Švedskoj, odnosu te zemlje prema secesionističkoj krizi u našoj domovinu te potencijalu dijaspore da bude važan faktor pri širenju istine o tome šta se u Bosni i Hercegovini trenutno dešava.

Za Politicki.ba ona govori o životu bošnjačke zajednice u Švedskoj, izazovima integracije i asimilacije, stanju dijaspore...

Bošnjačka dijaspora važi za jednu od najintegriranijih zajednica u Švedskoj. Kako švedske vlasti i javnost gledaju na useljenike iz naše zajednice?

- Bošnjaci su u Švedskoj vrlo uspješni i integrirani u društvu, zastupljeni su u svim branšama, pa i u politici. Smatram da je važno napomenuti da su Bošnjaci, za razliku od drugih manjinskih zajednica, manje ugroženi zbog toga što, iz perspektive prosječnog Šveđanina, više ličimo na domaće stanovništvo, nego ostale grupe. To je tužna realnost, ali to ne znači da smo pošteđeni rasizma, islamofobije i diskriminacije. Ultradesničari, pa čak, pod navodnicima, obični desničari, normalizirali su rasizam i islamofobiju u društvu, tako da niko nije pošteđen.

Ima i drugi, po meni negativan, aspekt naše tolike želje za integracijom, a to je asimilacija. Ja sam za integraciju, ali ne i asimilaciju. S asimilacijom upravo ispunjamo želju fašistima.

Bosna i Hercegovina je žrtva secesionističke krize. Kako švedski mediji posmatraju ta dešavanja? Koliko je naša zemlja zastupljena u javnom prostoru?

- Drago mi je da su švedski mediji, po prvi put, pokazali veliko interesovanje za situaciju u Bosni i Hercegovini. Najpoznatije švedske novine, objavile su članke o stanju u BiH, tako da smo mi koji se bavimo politikom uzeli priliku da napišemo svoje mišljenje. Nažalost, nisu svi političari iskoristili tu mogućnost i tako švedsku javnost što bolje upoznali s pravim stanjem u BiH.

U Švedskoj nažalost postoji značajan broj ljudi koji negira genocid u Srebrenici i agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Svaki moj članak, o genocidu i agresiji, koji sam napisala dobio je negativne reakcije od desničara. To znaci da se borba protiv islamofobije, rasizma i fašizma mora nastaviti u čitavoj Evropi.

Predsjednica ste Lijeve partije (Vänsterpartiet), distrikta Skåne (Juzna Svedska). Kakva je generalna pozicija vaše partije prema krizama u Bosni i Hercegovini?

- Nama u Vänsterpartiet je internacionalna solidarnost jako bitna. Mi smatramo da se, kroz internacionalnu solidarnost, možemo zajedno boriti za mir i stabilnost u svijetu. Vänsterpartiet stoji uz narod Bosne i Hercegovine, a protiv fašizma i fašističkih vođa koji žele da podijele državu i državljane Bosne i Hercegovine. Švedska je u više navrata jasno iznijela stav da podržava suverenitet Bosne i Hercegovine i osuđuje sve pokušaje podjele.

Novinar Jonas Paulsson u Dagens Nyheter kaže da bi Bosna i Hercegovina trebala krenuti vlastitim putem bez podrške Zapada. Koliko su takvi stavovi česti? Šta naša dijaspora može učiniti na polju jačanja spoznaje o tome šta se u našoj zemlji dešava?

- Stanje u Bosni i Hercegovini je vrlo kompleksno i Jonasova izjava me uopće nije iznenadila. Naravno da bi svi voljeli da narod Bosne i Hercegovine može da riješi sve probleme bez podrške Zapada - to bi bilo idealno. Ali je to vrlo teško, iz više razloga. Najveći problem je miješanje drugih država - Srbije, Hrvatske, pa i Rusije - u unutrašnja pitanja BiH, što otežava političarima te zemlje, da sami riješe probleme.

Evropska unija bi trebala brže reagirati, kako bi svojom diplomatijom, spriječila miješanje drugih država u unutrašnja pitanja BiH.

Po zadnjim podacima Bosna i Hercegovina je jedna od najkorumpiranija država u svijetu. Baš zbog toga treba EU osigurati regularne izbore u oktobru. Narod može skloniti Dodika s vlasti, ali samo ako budu fer izbori.

Dijaspora može na više načina pozitivno uticati na stanje u Bosni i Hercegovini. Kad smo već kod izbora, dijaspora svojim glasom može promjeniti puno toga u BiH, prvenstveno u Rs-u. Samo u Švedskoj živi 100.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, većinom iz Krajine.

Kao sto sam napomenula u Švedskoj ima jako puno uspješnih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji mogu iskoristiti svoje platforme kako bi pomogli Bosni i Hercegovini i informirali švedsku javnost o dešavanjima u BiH. Odluke koje se donose danas, ključne su za mir i suživot sutra. Ja sam porijeklom iz Sandžaka, ali znam da stabilnost u Bosni i Hercegovini, znači stabilnost u cijelom regionu.

Osim toga, volim Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da će više naših ljudi u Švedskoj izaći iz zone komfora i početi da se bore za demokratsku Bosnu i Hercegovinu.