Odnosi Turske i Azerbejdžana, dvije države koje su decenijama njegovale izuzetno blisko političko, vojno i ekonomsko partnerstvo, suočavaju se s ozbiljnim nesuglasicama. Spor oko zabrane nošenja hidžaba u azerbejdžanskim školama prerastao je u otvoreno političko sučeljavanje, dok su u prvi plan izbile i ranije razlike u odnosima prema Izraelu, Palestini i Armeniji.
Napetosti su dodatno porasle nakon što su azerbejdžanske vlasti pokrenule postupke protiv sedam turskih državljana, među kojima su novinari i aktivisti koji su kritikovali vlasti u Bakuu.
Prema izvještaju portala OC Media od 20. oktobra, Azerbejdžan je izdao naloge za hapšenje sedam turskih državljana, optužujući ih za pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka. Međutim, azerbejdžanske vlasti nisu javno predstavile dokaze koji bi potkrijepili te optužbe.
Istovremeno, u turskim medijima pojavile su se tvrdnje da je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev zatražio od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana smjenu njegovog savjetnika Oktaya Sarala. Ta informacija zasad nije zvanično potvrđena.
Hidžab pokrenuo sukob
Neposredan povod za pogoršanje odnosa bile su izmjene pravila odijevanja u azerbejdžanskim školama.
Vlada Azerbejdžana u septembru je usvojila propise kojima se zabranjuju odjevni predmeti koji odstupaju od propisanih školskih uniformi ili nisu u skladu sa sekularnim karakterom obrazovanja. Slična pravila početkom oktobra proširena su i na nastavnike.
Iako se hidžab izričito ne spominje u propisima, pojedinim učenicama i nastavnicama koje nose marame onemogućen je ulazak u škole.
Odluka je izazvala proteste u Azerbejdžanu i Turskoj, a prema izvještajima međunarodnih medija, privedeno je najmanje 37 osoba.
U raspravu se 12. oktobra uključio Oktay Saral, glavni savjetnik turskog predsjednika Erdogana, koji je oštro kritikovao ograničenja.
Saral je poručio da je neprihvatljivo djevojčicama uskraćivati obrazovanje zbog nošenja hidžaba te pozvao azerbejdžanske vlasti da povuku sporne mjere.
Njegovim kritikama pridružili su se pojedini zastupnici Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP).
Odgovor iz Bakua stigao je već narednog dana.
Vladajuća stranka Novi Azerbejdžan (YAP), koju predvodi Alijev, optužila je Sarala i predstavnike AKP-a za populističke i neodgovorne izjave, poručivši da Turska nema pravo miješati se u unutrašnja pitanja Azerbejdžana.
U saopćenju je naglašeno da bliskost dvije države ne podrazumijeva pravo jedne da drugoj nameće političke ili ideološke stavove.
Posebno je kritikovana upotreba pitanja hidžaba za političke obračune, uz ocjenu da takve rasprave mogu naštetiti tradicionalno dobrim odnosima dvije zemlje.
Izrael kao veliki problem
Sukob oko hidžaba otvorio je i mnogo šire pitanje odnosa Azerbejdžana s Izraelom.
Dok Erdogan posljednjih godina nastupa kao jedan od najoštrijih kritičara izraelske politike prema Palestincima, Azerbejdžan održava razvijenu vojnu, sigurnosnu i energetsku saradnju s Izraelom.
Izrael je jedan od najvažnijih dobavljača naoružanja Azerbejdžanu. Izraelski dronovi i drugi vojni sistemi imali su značajnu ulogu u azerbejdžanskim vojnim operacijama protiv armenskih snaga tokom rata 2020. godine.
S druge strane, Azerbejdžan je važan snabdjevač Izraela naftom.
Posebno osjetljivo pitanje za Ankaru predstavlja činjenica da se azerbejdžanska nafta za izraelsko tržište transportuje preko turske teritorije, naftovodom Baku–Tbilisi–Ceyhan.
Turska je 2024. objavila obustavu direktne trgovine s Izraelom zbog rata u Gazi, ali transport azerbejdžanske nafte preko njenog teritorija nije zaustavljen.
Takva situacija izaziva kritike dijela turske javnosti i političkih krugova bliskih Erdoganu.
Za Baku, međutim, odnosi s Izraelom predstavljaju važno pitanje nacionalne sigurnosti, vojne modernizacije i energetskih interesa.
Azerbejdžanske vlasti odbacuju pokušaje povezivanja njihovih odnosa s Izraelom s pitanjem hidžaba, insistirajući da država ima pravo samostalno određivati vanjsku politiku.
