Prebil: Postoji i španski "non-paper"

Razgovarao: Sead Numanović

“Španija je podnijela svoj “non-paper” institucijama Evropske unije. I u njemu se razmatra situacija na zapadnom Balkanu, te “južnom susjedstvu” EU”, otkriva Nik Prebil.

Ovaj mladi poslanik (ima 29 godina) Parlamenta Slovenije, ispred Liste Marijan Šarec, u razgovoru za politicki.ba kaže da on nema puno detalja u vezi španskog “non-papera”.

“Znam da je o njemu raspravljano u institucijama EU. Razgovori su vođeni iza zatvorenih vrata, tako da detalje, kao ni sam dokument, nemam.

No, ono što sam čuo je da Španci žele da proces uključenja država zapadnog Balkana bude uspješan i traže moduse kako to napraviti na što kvalitetniji, ali i što brži način”, kaže on.

Osvrćući se na navodni “non-paper” Janeza Janše, on veli da (još) nema fizičkog dokaza da ga je on napisao.

“Ali, u najmanju ruku je čudno da premijer Slovenije ponaša na ovaj način. On daje nemušte demantije i uporno odbija da dođe pred Državni zbor i odgovori na poslanička pitanja.

Takvo ponašanje samo šteti Sloveniji.

Ne postoje fizički dokazi o postojanju "slovenskog non-papira". Međutim, o tome se puno govori u regiji, ne samo u vezi sa Slovenijom, već i u vezi s drugim, većim članicama EU. Ako ništa drugo, loš odgovor Janeza Janše - i samo na Twitteru - potpuno je neprimjeren. Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova javno je i jasno demantiralo takav dokument, dok Janša (još) nije”, kaže Prebil.

Upitan da li nedavne velike demonstracije u Ljubljani protiv Janše mogu dovesti do pada njegove vlade, naš sagovornik kaže da ne očekuje, mada priželjkuje, da se to desi.

"Kad je Janez Janša na vlasti, demonstracije su konstanta. Ovo je njegova treća vlada i po treći put je uspio okrenuti naciju protiv sebe. Protesti traju već godinu dana, počevši ubrzo nakon što je treći put preuzeo vladu, pa je on zapravo sam kriv za poteze i mjere koje on i njegova vlada poduzimaju.

U Sloveniji postoji opće uvjerenje da će ova Janševa vlada prerano pasti samo ako se na to odluči sam Janez Janša.

Međutim, znamo da on jako želi predsjedavati Vijećem EU po drugi put i da neće samo propustiti ovu priliku.

S druge strane, u najvećoj opozicionoj stranci LMŠ, a također i u opoziciji, želimo da zdrav razum prevlada među Janšinim pristalicama, među onima koji i dalje održavaju njegovu vladu u životu. Koalicija Janeza Janše postaje sve manja, njegova vlada je sada faktička manjina. Suprotno onima koji i dalje podržavaju Janšu, dajemo mogućnost raznim demokratskim institucijama da se odreknu svojih stavova za dobro države i glasaju protiv ove štetne vlade. Zbog toga smo u opoziciji podnijeli i prijedlog ustavne optužbe, jer u nekoliko slučajeva Janša ne samo da je osramotio Sloveniju, već je djelovao nezakonito i protivustavno. Da bi se slučaj pojavio pred ustavnim sudijama, potrebno nam je najmanje 46 glasova u Državnom zboru.

Nadamo se da ćemo uspjeti i da će se zemlja vratiti u normalu", kaže on.

Osvrćući se na sve brojnije "non-paper, on kaže da definitivno postoje dva dokumenta te vrste koja su zvanična.

"Prvi je hrvatski, koji govori o Bosni i Hercegovini, a drugi španski koji govori o južnom susjedstvu, koje uključuje zemlje zapadnog Balkana i zemlje južno od tog regiona.

Ne mogu govoriti o detaljima, jer je dokument tajni, o njemu su razgovarali ministri vanjskih poslova država članicaEU. U javnom izvještaju sa ovog zasjedanja samo se navodi da se "non-paper" odnosi na stabilnost ovog južnog regiona i postupke za proširenje EU.

Ostali "non-paperi" su odbijeni, ali činjenica da se o njima toliko govori ukazuje na to da se nešto događa u regiji ili da neko želi da se nešto dogodi.

U svakom slučaju, protivimo se bilo kakvom tretmanu koji nije predviđen u EU.

Ne mislim da se uopće nalazimo u nekoj slijepoj ulici. Više mislim da neke države članice imaju malo drugačiji pogled na proširenje EU.

Ključno je da i Slovenija i EU u cjelini u procesu proširenja i pristupanja pojedinih zemalja zapadnog Balkana EU uzmu u obzir integritet regije, važnost regionalnog razvoja, što će također doprinijeti sigurnosti i, prije svega jačanje saradnje i dobrih odnosa u cijeloj EU.

Slovenija se već dugi niz godina snažno zalaže za proširenje EU na zapadni Balkan. Jednom kada zemlje kandidati ispune uslove, trebale bi dobiti priliku da se pridruže EU ako to žele.

Mislim da je ta slovenačka posvećenost proširenju u prethodnim vladama, uključujući onu koju je vodio Marjan Šarec, više nego jasna", smatra Prebil.