Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za Fenu govorio je o socijalnim i ekonomskim kretanjima koja su uslovljena globalnim poremećajima, mjerama koje Vlada poduzima da se ublaže posljedice tih poremećaja, kao i o ukupnom radu Federalne vlade.
Fena: Poskupljenja su već mjesecima problem koji najviše opterećuje građane i svi se pitaju dokle će ovi udari na njihove džepove trajati. Imate li Vi prognoze do kada će cijene nastaviti rasti?
Novalić: Teško je bilo šta prognozirati. Inflacija je trenutno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. Nakon protekle dvije pandemijske godine, u ovoj godini suočili smo se s jednom od najvećih ekonomskih kriza. Jedan od najvećih prioriteta nam je ublažavanje njenih posljedica.
Da bi bilo jasnije odakle dolaze ova poskupljenja treba sagledati cijelu situaciju kako nastaje taj lanac cijena.
Važno je da ljudi razumiju da Rusija i Ukrajina zajedno čine četvrtinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, te 15 posto svjetskog izvoza kukuruza. Dakle petina stanovništva naše planete konzumira pšenicu iz Rusije i Ukrajine.
Jasno je da i najmanji poremećaj na tržištu u ovim državama, a pogotovo rat u Ukrajini, neminovno dovodi do problema u snabdijevanju, pa tako i do rasta cijena.
Uz to, nedavno sam čitao jedan izvještaj Svjetske banke gdje se ističe da prirodni gas predstavlja 70 do 80 posto ukupnog učešća u proizvodnji amonijaka. Amonijak je ključan u proizvodnji đubriva. A jedni od najvećih proizvođača i izvoznika đubriva na svijetu su Rusija i Bjelorusija.
Svi znamo da su u poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška đubrivo i obrada zemlje za koju je potrebna nafta. Dakle, i u obradi zemlje ključna je energija, nafta i gas, koji su poskupjeli iz očiglednih globalnih razloga, a posljedično je poskupjela i hrana.
Umjesto da se bavimo prognozama, mi u Vladi Federacije odlučili smo se fokusirati na izradu planova i sprovođenje konkretnih poteza i mjera koje imaju za cilj da u jednom dijelu pomognu građanima, pogotovo osjetljivim grupama.
Konačno, svjedoci smo da američka i evropska centralna banka podižu kamante stope, što je važan korak u borbi protiv inflacije, premda će kao rezultat toga vjerovatno doći do usporavanja globalne ekonomije, što je nažalost cijena koju će biti potrebno platiti radi dugoročnog oporavka.
Fena: Šta Vlada Federacije radi i šta dodatno planira uraditi da pomogne građanima u ublažavanju tih posljedica?
Novalić: Prije par dana sam predložio i Vlada je prihvatila moju inicijativu da izradimo program pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom. Program ćemo provoditi kao dodatne intervencije uz mjere koje već daju rezultate a kako bi i dodatno ublažili negativne posljedice po kupovnu moć i životni standard građana Federacije, posebno onih nižeg materijalnog statusa.
Kada je naša država u pitanju, jedan od izazova je i što BiH ne spada u zemlje koje se protiv negativnih ekonomskih posljedica mogu boriti svojom monetarnom politikom. Da bi vam bilo jasnije šta znači ta mogućnost pomenut ću samo primjer da je tokom pandemije u Americi u promet pušteno 13 hiljada milijardi dolara novog novca. Dakle, samo papirni novac u cirkulaciji u Americi se povećao za trećinu. Nešto slično se desilo i sa Evropskom unijom i kada imate previše novca koji prati ograničenu količinu roba i usluga, onda neminovno imate inflaciju. To su eksterni faktori na koje nemamo uticaja.
Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove, ali vlade entiteta su limitirane i nemaju nadležnosti za, primjerice, donošenje odluka kakve je donijela Republika Hrvatska. Za građane mnogo toga zavisi od odluka sa nivoa države, gdje se odlučuje o eventualnim promjenama PDV-a i ukidanjima akciza.
Sve što donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mi ćemo primijeniti. Mislim da bi bilo svrsishodno da se na državnom nivou donesu odluke o privremenom smanjenju PDV-a na neke od osnovnih životnih namirnica i lijekova. Isto tako podržavam svako rasterećenje i ublažavanje udara na budžete naših građana kada su u pitanju cijene goriva, ali o tome se odlučuje na nivou BiH.
Svjesni da je najveći teret i odgovornost na fiskalnoj politici, mi u Vladi Fedracije poduzeli smo niz mjera koje jesu u našoj moći i zato smo ovogodišnji budžet od 5,6 milijardi KM koji je najveći u historiji Federacije, usmjerili najviše za pomoć građanima.
Mi i dalje ograničavamo marže za osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate. Naša Federalna uprava inspekcija danonoćno kontroliše provođenje tih Vladinih odluka kako bi se spriječilo ekstraprofiterstvo. Od početka ove godine do sredine juna inspektori su u FBiH izdali više od hiljadu prekršajnih naloga sa ukupnom kaznom od skoro million maraka.
Usvojili smo rekordan budžet za poljoprivredu od 106 miliona KM. Podijelili smo našim poljoprivrednicima putem robnih rezervi 1,4 miliona litara besplatnog goriva u vrijednosti od 5 miliona KM, kako bismo povećali domaću proizvodnju i postali što nezavisniji. Očekujemo da će pozitivni efekat ove mjere biti niža otkupna cijena pšenice.
U našim skladištima imamo žitarica u skladu sa evropskim potrebama i sigurno je da tri mjeseca možemo hraniti kompletno stanovništvo Federacije BiH sa žitnim i derivatima žita.
Na našu inicijativu je Vijeće ministara zabranilo izvoz peleta i ogrijevnog drveta. Ni tu nismo stali. Naše inspekcije šaljemo na teren da provjeravaju kakvo je stanje zaliha i kako trgovci i proizvođači formiraju cijene ogrijevnog drveta, peleta, briketa. Očekujemo uskoro prve izvještaje kako bismo i na tom polju zaštitili dodatno građane od neopravdanih poskupljenja i spriječili eventualna ekstra profiterstva.
U prehrambenoj industriji zavisimo od nekoliko ključnih proizvoda: mliječnih, pšenice, uljarica, odnosno onih za uzgoj ulja, te kukuruza za uzgoj stoke i proizvodnju mesa.
Mi već dajemo značajne poticaje za mlijeko i zahvaljujući tome proizvodimo sasvim dovoljne količine za potrebe našeg stanovništva, ali i za izvoz. Imamo balans između izvoza i uvoza mlijeka. To nam daje za pravo da isto možemo uraditi sa pšenicom i sa uljaricama. Sve možemo proizvesti za svoje potrebe i slučaj mlijeka nam to potvrđuje.
Fena: Cijene plina, posebno goriva enormno i gotovo svakodnevno skaču, strahuje se i od poskuplenja struje, kako rješavate problem energenata?
Novalić: Dok s jedne strane ne možemo uticati na cijene nafte i gasa, imamo barem sreću, za razliku od mnogih drugih zemalja, da možemo uticati na cijene struje. Kao što znate, ona nije, niti će poskupjeti u ovoj godini. To sam obećao i to će tako ostati. Istovremeno, Federacija subvencionira račune za oko 80.000 socijalno ugroženih korisnika.
Našu energetsku nezavisnost vodimo putem održavanja proizvodnje sopstvene struje, jer nju proizvodimo. Zato smo između ostaloga podržali i nastavak rada blokova 4 i 5 termoelektrana Tuzla i Kakanj. Tako osiguravamo da Federacija ne bude prisiljena uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama Evropske unije.
Vrlo brzo će na dnevnom redu Vlade Federacije BiH biti razmatran i Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije koji smo pripremili u saradnji s našim partnerima iz međunarodne zajednice.
Što se tiče gasa i goriva, skladišta su nam trenutno jedino rješenje za ublažavanje šokova koji se pojavljuju na tržištu. Radimo intenzivno na provođenju nekoliko rješenja.
Naše rezerve povećavamo u Blažuju, gdje je već započela rekonstrukcija naftnih terminala, kapaciteta 42 miliona litara. Pozvali smo BH Gas da u Kladnju što prije projektuje skladište gasa. Također, razgovarao sam sa direktorom Terminala u Pločama i tražimo najbrži put koji ćemo preći kako bismo u tamošnjim terminalima izgradili skladište za ukapljeni gas. Radimo i na novim kapacitetima u Bihaću i Mostaru. Naše procjene su da ćemo tako osigurati četvrtinu zaliha gasa i goriva.
Očekujem da uskoro budemo u mogućnosti početi i s projektom Južne interkonekcije koji je alternativa da ne budemo ovisni samo o ruskom gasu. Siguran sam da će potrebne procedure u Domu naroda vrlo brzo biti završene da bismo pristupili procesu projektovanja.
Fena: Kakvo je trenutno stanje s rezervama osnovnih životnih namirnica?
Novalić: Vlada ima mehanizme zaštite i dovoljno robnih rezervi. U njima je trenutno dostupnih roba u vrijednosti od 30 miliona KM. Sa dva miliona KM budžet Direkcije robnih rezervi FBiH ove godine smo povećali za deset puta, odnosno na 20 miliona.
Već sam spomenuo rekordna ulaganja u poljoprivredu, nastavak ograničavanja marži za osnovne namirnice i gorivo. Osim toga, mi iz ovogodišnjeg budžeta pružamo do sada najveću finansijsku podršku socijalno ugroženim kategorijama. Razmišljamo i o socijalnim paketima za njih, a planiramo i nove intervencije putem naše Direkcije za robne rezerve kada su u pitanju cijene brašna.
Predano radimo na tome da održimo kupovnu moć naših građana slabijeg imovnog stanja, od povećanja penzija i boračkih naknada, uvođenja dječijeg dodatka, primanja za roditelje njegovatelje koji moraju 24 sata dnevno da brinu o svojoj djeci, do podrški zapošljavanjima i mladim ljudima.
Fena: Kada spominjete osobe slabijeg imovnog stanja, mnogi s kritikama komentiraju Vaše izjave da ste protiv subvencioniranja određenih proizvoda i da, kako se citira u javnosti, “ne treba pomagati bogatima”. Je li to tačna interpretacija?
Novalić: Nije tačna i navikao sam već na to da se moje izjave pogrešno i vankontekstualno interpretiraju, ali sve je to u roku službe. Moj stav je da ne možemo subvencije davati svima.
