Ne vjerujem u sankcije EU Dodiku. Njemačka će morati sama

Razgovarao: Sead Numanović

"Nova Vlada Njemačke insistira na sankcijama Miloradu Dodiku, ali i ostalima.

Austrija vlast je tradicionalno "pragmatična". Oni nastupaju s pozicija "zaštite svog ekonomskog interesa" i veoma su oprezni. Suštinski i dugoročno to je za Austriju veoma pogrešno.

Kod Dodika, Putina, Vučića, pa i Erdogana... ako ponudiš kompromis, praviš ga s đavolom", smatra Vedran Džihić.

Ovaj naturalizirani Austrijanac bosanskohercegovačkih korijena i jakih veza s Bosnom i Hercegovinom, u razgovoru za Politicki.ba analizirao je mogućnosti da Evropska unija uvede sankcije Dodiku.

Ističe da Njemačka nije sama u tom zahtjevu.

Tu su, kaže i Holanđani, skandinavske države...

"No, nema većine u EU. Nema ni kvalificirane većine za takvu odluku, mada bi bilo dobro da se do nje dođe.

Ako se ispostavi da nema zajedničkog stava, onda preostaje da države Unije idu unaliateralno na Dodika.

Postoji i mogućnost novog kalibriranja bilateralne pomoci i nekih sredstava EU.

Takvo nešto osjetno bi pogodilo Dodika i kliku oko njega.

Sankcije Njemačke bile bi ogromna stvar i odrazile bi se i na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića", kaže Džihić.

On navodi i da se mnogi u EU plaše sankcija.

"Postoji taj neki narativ da bi se tim alatom Dodik i/ili drugi postavili kao "novi mučenici.

To je potpuno pogrešan narativ.

Sva srestva mobilizacije koja je Dodik imao na raspolaganju već su iscrpljena. On na tome jaše već "hiljadu godina".

Sankcije bi pokazale da postoje zemlje koje odista suštinski ne prihvataju određeni način političkog ponašanja i sankcije bi to delegitimirale.

Napadi na ustav, bahatost, drskost, korupcija i krađa prvenstveno vlastitog naroda su nešto što svaka demokratska zemlja u EU ne bi smjela prihvatiti", smatra Džihić za Politicki.ba.

Iako se i dalje "lome koplja" unutar EU, on smatra da je - na kraju svega - realnije očekivati bilateralno djelovanje država koje su voljne kazniti Dodika.

Naš sagovornik navodi i da postoji mogućnost da se unutar EU sačeka ishod izbora u Mađarskoj.

Ako bi Viktor Orban izgubio 2. aprila, onda bi srednjoročno moglo doći do nove dinamike.

"No u ovoj konstelaciji snaga, zajednički glas EU ne izgleda realan.

Ako je nova njemačka administracija spremna da negdje u vanjskoj politici bude konzekventna, onda je to BiH.

Vidimo kako se bori i ima unutarnji konflikt oko Rusije i Sjevernog toka 2. Ovdje, kada je BiH u pitanju, takvih izazova nema i jedinstvo je vrlo lako postići.

Ukoliko bi se to desilo, a očekujem da hoće, to bi bila i poruka predsjedniku Srbije Aleksandru Vičiću, pred izbore u toj zemlji, da politika "maženja" autokrata, koju je provodila Angelna Merkel, više ne postoji", zaključuje Džihić za Politicki.ba.