Lajčak: S Amerikancima tijesno radimo na pitanjima u vezi BiH

Razgovarao: Sead Numanović

- Evropska unija tijesno sarađuje s našim američkim partnerima s kojima dijelimo iste prioritete i poglede kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine – poručuje Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za zapadni Balkan.

U ekskluzivnom intervjuu za Politički.ba, on govori o svom mandatu, dijalogu Kosova i Srbije, analizira situaciju u Crnoj Gori nakon izbora…

Paralelni posao

U prvom intervjuu za jedan bh. medij Lajčak govori i o svom mandatu, mini Šengenu, odgovara i na pitanje da li se Srbija i Kosovo moraju priznati …

Specijalni ste predstavnik za dijalog Prištine i Beograda, te ostalim pitanjima našeg regiona. Ako je suditi po Vašem radu, čini se da je dijalog jedini prioritet. Sve ostalo je “skinuto sa stola”. Je li tako?

- U aprilu 2020. države Evropske unije dale su mi mandate da podržim aktivnosti visokog predstavnika i zamjenika predsjednika Evropske komisije, g. Borrella u dijalogu Beograda i Prištine s jasnim ciljem da se ostvari sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova.

Međutim, istovremeno, dat mi je i zadatak da radim na poboljšanju dobrosusjedskih odnosa i promoviram pomirenje. Posao mi je i da pojačavam vidljivost i učinkovitost EU kroz javnu diplomatiju, te da doprinosim jedinstvu, konzistentnosti i uspješnosti EU na zapadnom Balkanu.

Od aprila do jula u cjelosti sam bio fokusiran na to da se dijalog obnovi. No, nestrpljiv sam da ispunim i drugi dio mandata, te moj tim i ja vrlo pažljivo pratimo dešavanja u ostatku regiona.

Šta znači “puna normalizacija”? Međusobno priznanje dvije države ili sve, osim baš toga?

- Moj mandat jasno kaže da mi je zadatak da omogućim i olakšam dijalog s ciljem postizanja sveobuhvatnog i obavezujućeg sporazuma, u skladu s međunarodnim pravom, kako bi se odnosi Kosova i Srbije normalizirali.

Takav sporazum mora istovremeno osigurati rješavanje svih važnih pitanja i dovesti obje strane bliže Evropskoj uniji. Što se nas tiče, mi imamo jasnu viziju šta normalizacija znači. No, nije na nama da namećemo stranama bilo šta. Oni trebaju za sebe definirati kako ta normalizacija treba izgledati, imajući na umu da to mora biti u skladu s međunarodnim pravom i da ih treba dovesti bliže Uniji.

“Mini Jugoslavija”

Tokom vašingtonskog sastanka, Kosovo je prihvatilo ideju “mini Šengena”. Je li to zamjena za pristupanje EU? Ideja izgleda ok. No, mi želimo u EU, a ne u neku “mini Jugoslaviju”. Plus, Kosovo i dalje nema bezvizni režim s EU, a to im je čvrsto i davno obećano.

- "Mini Šengen" je jedan od elemenata uključen u dva dokumenta koje su potpisali predsjednik Vučić i premijer Hoti u Vašingtonu početkom septembra.

Iako je regionalna saradnja, naravno, esencijalni element evropske perspektive za zapadni Balkan u cjelini, o ovom element nismo razgovarali u dijalogu pod pokroviteljstvom EU u Briselu.

EU pomaže dijalog otkako je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda dobila mandate za to prije 10 godina. Od tada smo prošli dug put.

Što se BiH tiče, čini se da Sjedinjene Američke Države tu vode glavnu riječ. Upravo nam je bio Matthew Palmer u posjeti. Da li EU i SAD (pa i Velika Britanija) zajedno rade u BiH? Šta su vam prioriteti i šta je Vaša uloga, ako je ima?

- Kada ste aplicirali za članstvo u EU, februara 2016. godine, napravili ste veliki iskorak i stratešku odluku da se nedvosmileno zaputite na put integracije u EU. Od tada, Vijeće EU usvojilo je jasnu mapu puta, uključujući i 14 ključnih prioriteta za državu kako bi se kretala naprijed na tom putu.

EU je snažno angažirana u BiH s ciljem podrške vlastima vaše zemlje kako bi proveli tu agendu. Nekih 160 naših ljudi na tome radi u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Naravno, EU vrlo tijesno sarađuje s našim američkim partnerima s kojima dijelimo iste prioritetete i poglede kada je budućnost BiH u pitanju. Saradnja EU i SAD od suštinskog je značaja u pokretanju BiH prema naprijed i provođenju reformi. Naš zajednički rad, na primjer, bio je od ključnog značaja u podršci lokalnih lidera da, prije ljeta, postignu politički sporazum kojim se omogućava održavanje lokalnih izbora u Mostaru, prvi put nakon 12 godina.

Nepotrebne izjave

Usprkos posebno jasnih stavova SAD, Milorad Dodik stalno povezuje Kosovo i entitet RS. On insistira na tome da, ako je Kosovo država, onda RS ima pravo na nezavisnost. Šta Vi kažete na to?

- Dijalog Beograda i Prištine ima za cilj da doprinese stabilnosti cijelog regiona. Kao takav, mi očekujemo da svi politički lideri zapadnog Balkana aktivno podržavaju proces, a to znači i da se suzdržavaju od bilo kakvih izjava koje nepotrebno doprinose političkim podjelama i negativno utječu na dobrosusjedske odnose u regionu.

Što se BiH tiče, naša pozicija je uvijek bila jasna: EU podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost vaše države.

Čini se da je vladavina Mile Đukanovića okončana. Usprkos javnim proklamacija vjerovatne nove vlasti, dosta je sumnje u to kako u samoj Crnoj Gori, tako i regionu.. Šta bi bila Vaša i poruka EU Crnogorcima i njihovim političarima kada je put te države u EU u pitanju?

- Parlamentarni izbori u Crnoj Gori bili su miroljubivi i u takmičarskoj atmosferi. Izlaznost je bila visoka, a sve su pratili međunarodni i domaći promatrači, akreditirani pri Državnoj izbornoj komisiji. Ohrabrujuće je da novoformirana koalicija potpisala dokument kojim potvrđuje vanjskopolitičku orijentaciju zemlje i evropski put.

Očekujemo da ovo opredjeljenje bude jasno prezentirano u programu vlade.

Crna Gora je daleko napredovala u svom procesu pristupanja EU i spremni smo nastaviti raditi sa svim akterima u tom pravcu.

Bez obzira na sve to što govorite, otvaranje i zatvaranje poglavlja… čini se da je EU sve dalje od Balkana. Sa obje strane zamor je više nego očit… Proces proširenja formalno ide, ali ne vodi nigdje. Šta Vi kažete?

- Ja? Ne slažem se s Vama.

EU ima direktan interes kada je sudbina njenog najbližeg susjedstva u pitanju. Promoviramo evropske vrijednosti i standard, a ulažemo i značajna sredstva kako bi se pomogao razvoj regiona u skladu s evropskom perspektivom.

S novom Evropskom komisijom i visokim čelnicima EU, imamo i jasno opredjeljenje kada je zapadni Balkan u pitanju. On će biti u centru pažnje EU.

Nova metodologija proširenja, kao i odluka da se otvore pregovori o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije, koja je davno trebala biti donešena, imamo jasno svjedočenje da je naš interes za region obnovljen.

Da citiram predsjednicu (Evropske komisije op.a.) von der Leyen koja je u obraćanju stanovnicima EU istakla da je “budućnost cijelog regiona u EU. Mi dijelimo istu historiju, dijelimo istu sudbinu. Zapadni Balkan je dio Evrope. On nije stanica na “Putu svile”.

U skladu s tim, moje imenovanje i zadatak da se stalno staram za region još jedna je jasna poruka da je EU u cijelosti posvećena regionu i da u njega ulaže.