Kavalec: U BiH je više od 4.800 potencijalnih ratnih zločinaca na slobodi

Ako se usvoje, predstavljali bi kredibilne i važne prve korake ka reformi.

Dozvolite mi da naglasim da promjena zakonodavstva sama po sebi nije dovoljna za promjenu trenutnog sistema. Potrebna je politička volja kako bi se osiguralo da sistem može raditi s integritetom i transparentnošću. Na kraju, samo rezultati u pogledu procesuiranja korupcije na visokom nivou na nepristrasan, efikasan i pošten način mogu pružiti jasan pokazatelj da li je pravosuđe u BiH spremno obavljati svoju ulogu nezavisno od političkog uticaja.

Da li ste očekivali da iko iz bh. pravosudnih institucija – od ministara pravde na državnom i entitetskim nivoima do čelnika pravosudnih funkcija u BiH –do VSTV i kantonalnih tužilaca počnu podnositi ostavke?

- Ne vjerujemo da bi uklanjanje pojedinačnih, iako uticajnih članova pravosuđa kroz ad hoc procese dugoročno doprinijelo ponovnom uspostavljanju povjerenja u pravosuđe. Umjesto toga, zalažemo se za brzo donošenje sistemskih mjera za rješavanje problema političkog uticaja u pravosuđu i politizacije rada VSTV-a, posebno po pitanju imenovanja sudija i tužitelja.

Mrtvo slovo na papiru

Šta Vam govori činjenica da se ni nakon još jednog poražavajućeg OSCE izvještaja to nije desilo i bojite li se da će i ovaj izvještaj ostati mrtvo slovo na papiru?

- Ovako nešto pokazuje da je reforma pravosuđa teška i da su politička volja i predano vodstvo presudni za stvarni napredak. BiH ima sreću da ima važnu priliku za poboljšanje kvaliteta života svojih građana kroz integraciju s Evropom, priliku koja, u idealnom slučaju, može poslužiti kao zajednički cilj za poduzimanje ambicioznih reformi. Ovaj Izvještaj i njemu slični služe kao svojevrsna mapa puta za korake koji su potrebni za napredak, ali na kraju je na liderima i građanima da donesu potrebne promjene.

Smatrate li da čelni ljudi u pravosudnim institucijama BiH – VSTV, Tužilaštvo BiH i Sud BiH, trebaju podnijeti ostavke ili biti smijenjeni? Vidjeli ste, sigurno, već burnu reakciju Milana Tegeltije koji vam osporava i pravo da se bavite pravosudjem u BiH.

- Ponovit ću, ne vjerujemo da bi uklanjanje pojedinačnih, iako uticajnih članova pravosuđa kroz ad hoc procese dugoročno doprinijelo ponovnom uspostavljanju povjerenja u pravosuđe. Umjesto toga, zalažemo se za brzo donošenje sistemskih mjera za rješavanje problema političkog uticaja u pravosuđu i politizacije rada VSTV-a, posebno po pitanju imenovanja sudija i tužitelja.

Što se tiče nedavnih izjava predsjednika VSTV-a:

Misija OSCE-a u BiH prati postupke pred sudovima i tužilaštvima od 1996. godine, a sistemski od 2004. godine. Odredbe Aneksa 4 i 6 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini daju okvir za program praćenja suđenja Misije. Naime, član 13. Aneksa 6 predviđa da će Misija OSCE-a u BiH „pažljivo nadgledati stanje vezano za ljudska prava“ u BiH i zahtijeva da domaće vlasti u potpunosti sarađuju. Program praćenja suđenja Misije zasnovan je na principima neintervencije i poštovanja neovisnosti pravosuđa.

VSTV je donio dvije odluke kojima je potvrdio mandat Misije OSCE-a u BiH za nadgledanje suđenja i zajamčio nam je pristup.

Promjene Izbornog zakona

Slična je situacija i s izvještajima i preporukama ODIHR-a kada je integritet izbornog procesa u pitanju. Kakve su šanse da se promijeni i ta praksa i zakonodavci i CIK počnu intenzivijne primjenjivati preporuke ODIHR-a?

- Prema preporukama OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i analizi Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini procesa izborne administracije, postoji jasna potreba za sveobuhvatnim poboljšanjima na svim nivoima izborne administracije u BiH. To uključuje: ažuriranje biračkih spiskova; reforme koje se odnose na sastav i rad biračkih odbora; eliminiranje mogućnosti za izborne prevare; jačanje regulatornog okvira za finansiranje kampanje; unapređenje sistema obrade prigovora i žalbi; i izmjene Izbornog zakona.

Preporuke ODIHR-a mogu se podijeliti u tri kategorije: preporuke koje zahtijevaju izmjene Izbornog zakona, preporuke koje zahtijevaju izmjene podzakonskih akata i preporuke koje zahtijevaju promjene postojeće prakse. Tokom proteklih godina Centralna izborna komisija BiH (CIK) je implementirala značajan broj preporuka ODIHR-a koje zahtijevaju izmjene podzakonskih akata.

Važno je napomenuti da su preporuke ODIHR-a implementirane i prepoznati  pozitivnu ulogu koju je u tom pogledu odigrala Centralna izborna komisija. Međutim, primjena ostalih preporuka zahtijevat će od Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) da poduzme mjere i usvoji amandmane na Izborni zakon.

Vjerujemo da je najbolji način za napredak i brzu provedbu preporuka ODIHR-a uspostava nove Interresorne radne grupe za izbornu reformu. Interresorna radna grupa je vjerovatno najbolji format za izradu izmjena i dopuna Izbornog zakona na transparentan i sveobuhvatan način, jer bi trebalo da uključuje ​​predstavnike Vijeća ministara BiH, oba doma PS BiH, uključujući opoziciju, i CIK.

O nacrtu izmjena i dopuna koje bi predložila Interresorna radna grupa  trebalo bi da raspravlja i usvoji PS BiH, kroz otvoren i sveobuhvatan  zakonodavni postupak.

Da li se i koliko napredovalo u preporukama sutkinje Korner, kada je procesuiranje ratnih zločina u pitanju?

- Drugi izvještaj sutkinje Korner objavljen je sredinom septembra. Glavni zaključci tog Izvještaja pokazuju da je postignut mali ili nikakav napredak (od prvog izvještaja sutkinje Korner) kada je riječ o efikasnom upravljanju Tužilaštvom BiH i procesuiranju najsloženijih predmeta ratnih zločina.

Misija je bila zadovoljna kada je revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina („Revidirana strategija“) usvojena odmah nakon objavljivanja Izvještaja.

Ovo je presudan korak za rješavanje ostatka neriješenih predmeta, koji, prema informacijama koje su nama dostupne, uključuje više od 4.800 (potencijalnih) osumnjičenih.

Za provedbu Revidirane strategije, Vijeće ministara BiH trebalo bi imenovati Nadzorno tijelo za nadzor nad provedbom Revidirane strategije, dok bi VSTV trebalo da uspostavi mehanizam odgovornosti za sudije i tužitelje koji ne djeluju u skladu sa Revidiranom strategijom. Pored toga, VSTV bi trebalo da poboljša  sistem imenovanja sudija i tužilaca zasnovan na zaslugama.

Konačno, Tužilaštvo BiH bi trebalo usmjeriti svoje resurse na najsloženije slučajeve ratnih zločina.

Što se tiče ovog posljednjeg, Misija izražava zabrinutost u vezi s namjerom Tužilaštva BiH da prebaci postupke u 295 slučajeva ratnih zločina s nepoznatim osumnjičenima na pravosuđe entiteta / Brčko distrikta BiH, jer smatramo da je prvo potrebna daljnja analiza tih slučajeva u skladu sa Revidiranom strategijom ratnih zločina. Misija će pažljivo pratiti i izvještavati o daljem razvoju događaja u ovoj oblasti.

Ovo je možda posljednja šansa za utvrđivanje istine i postizanje pravde za žrtve, 25 godina od završetka sukoba.