Razgovarao: Sead Numanović
Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije dao je duži intervju za Politicki.ba.
Odgovarao je na pitanja o agresiji Rusije na Ukrajinu, reakciji Zapada na nju, sličnostima i razlikama te i agresije Srbije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.
Posebno detaljno govorio je o izbornoj reformi i uputio nekoliko direktnih i konkretnih poruka Draganu Čoviću i HDZ-u BiH.
Ukrajina i BiH
Agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do preslagivanja na političkoj karti svijeta. U kojoj je mjeri Putinov napad utjecao na Bosnu i Hercegovinu - kako na unutrašnjem, tako i na vanjskom planu?
- Zapad je u velikoj mjeri šokiran spremnošću Rusije da krene u brutalan, sveobuhvatan napad na Ukrajinu. Iznenađen je i spremnošću Ukrajinaca da se žilavo odupiru vojnoj velesili kakva je Rusija. Kako rekoste, preslažu se strategije, preispituju stavovi i partnerstva. Evropska unija će morati ojačati veze sa SAD, NATO-om, Velikom Britanijom, ojačati unutarnju koheziju i disciplinu, potražiti partnere, ili barem umanjiti antagonizme koje ima sa dijelom islamskih zemalja. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu. Destabilizirajuće snage će se u dobroj mjeri povući, i čekati na razvoj događaja. Ako se Rusija zaglavi u dugotrajan sukob praćen zločinima i bespotrebnim razaranjima stvoriće front civiliziranih zemalja koji će joj se na razne načine suprotstavljati i slabiti je. Taj front će biti i protiv ruskih satelita na Balkanu i u BiH.
Svijet se tek suočava s bestijalnošću ruske agresije. Otkrivaju se masovne grobnice, strašni zločini... Sve se to stalno poredi s BiH. S jedne strane, ističe se da BiH nije imala takvu podršku Zapada, kao Ukrajina sada - naprotiv! S druge, porede se zvjerstva u Mariupolju, Buči, Trostjanecu... s Srebrenicom. Ed Vulliamy za Guardian napisa da svijet nije imao nikakvu empatiju za BiH 1992. godine...
- Svijet se skanjivao kada je bila u pitanju Bosna i Hercegovina, pomagao nas je, ali je i lutao, kasnio i griješio u svojim odlukama. Uveo je embargo na uvoz naoružanja, ali je uveo i krucijalno važnu zabranu letova borbenim avionima JNA. Nije se suprotstavio JNA i srpskoj vojsci koje su vršile zločine i etničko čišćenje, ali je ustanovio Haški tribunal koji je sve kolovođe zločina zatim efikasno procesuirao. Sve vrijeme je dopremao humanitarnu pomoć bez koje ne bi opstao ni narod niti Armija R BiH. Uspostavio je UN zaštićene zone, ali ih je zatim prepustio pokolju. Na kraju je intervenisao NATO udarima, da bi uskoro nakon toga nepravednim Dejtonskim sporazumom legalizirao ono što je Karadžićeva i Mladićeva strana postigla zločinom i genocidom. Pa je zatim nizom reformi, ponajviše u vremenu Visokog predstavnika Pedija Ešdauna, taj nepravični Sporazum popravljao, ulagao je ogromna sredstva i napore u proces povratka izbjeglih i raseljenih, itd.
Ni Ukrajina nema podršku kakvu bi joj Zapad trebao dati, ali ta pomoć je daleko veća i organizovanija od pomoći koju je dobila BiH. To je tako jer Zapad brani sebe, vlastitu sigurnost i budućnost u Ukrajini.
Napad na Bosnu nije direktno ugrožavao evropske zemlje, bio je to za njih lokalizirani požar. Gorio je samo Balkan. Svirepi nacionalizam koji je ubijao multietničku supstancu Bosne je ugrožavao principe na kojima je moderna Evropa izgrađena, ali se za to evropski lideri nisu mnogo brinuli. Glas su dizali intelektualci poput Anrija Levija i Hertzoga, ali to nije bilo dovoljno da pokrene pravu akciju.
Bosna i Hercegovina će se naći na dnevnom redu NATO-a ovog mjeseca. Prošlog mjeseca o nama je raspravljalo Evropsko vijeće. Ima li kakvog selameta od tih rasprava?
- Ima, naravno, samo je to sve manje i sporije nego što mi očekujemo, i zaslužujemo.
Zapad je u temelju pogriješio
Dok je svijet suočen s dosadašnjim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, u BiH je i dalje otvoreno pitanje izborne reforme. A je li otvoreno? Ili to smatrate završenom pričom?
- Nije to završena priča, ali je nije realno pokušavati završiti u vremenskom cajtnotu, izborne procedure kreću kroz par sedmica. Trebamo završiti izbore, formirati novu strukturu vlasti, i relaksirano krenuti u nastavak pregovora. Kvalitetni pomaci su već napravljeni, ali će se morati izbjeći greške koje su napravljene u prethodnom periodu. A dvije osnovne greške su bile reducirani format SDA-HDZ na kom su insistirali medijatori iz međunarodne zajednice, i pritisak kojim je HDZ pokušavao prisiliti SDA na ustupke. To dvoje je stvorilo sumnje i ogroman otpor u bošnjačkom korpusu, ali i poseban otpor kod ljevičarskih stranaka bez kojih teško može doći do promjene Ustava, tako da je, nažalost, sa olakšanjem dočekana propast pregovora u Neumu a zatim i u Sarajevu.
Šta su Vaši preduslovi nastavka pregovora o izbornoj reformi, ako ste uopće za nastavak?
- U procesu pregovora moraju učestvovati predstavnici svih stranaka, a naročito predstavnici ljevičarskih stranaka. Problem izbora Hrvata za člana Predsjedništva BiH, i problem ugrožavanja balansa građanskog i etničkog principa nije nastao na liniji SDA i HDZ, već na liniji SDP, odnosno DF i HDZ, i treba biti riješen dogovorom tih stranaka. A uporno se od SDA tražilo da iza zatvorenih vrata i daleko od očiju javnosti taj problem riješi, da napravi ustupke. To je pogrešan put, kratica kojom očigledno ne možemo stići do cilja. Dakle, preduslov za uspješan nastavak pregovora je prestanak pritiska koji HDZ vrši u koordinaciji sa SNSD-om, relaksacija hrvatsko-bošnjačkih odnosa koja će iz toga proizaći, kao i relaksacija odnosa između BiH i Hrvatske, te otvaranje pregovaračkog procesa za sve zainteresirane strane, na prvom mjestu predstavnike svih parlamentarnih stranaka. A to se ne može postići u par sedmica.
Kako su mi rekli neki strani posrednici, Vaše insistiranje na svođenje Doma naroda F BiH na Vijeće naroda RS jedan je od razloga propasti pregovora o izbornoj reformi. Zašto insistirate na tome? Elmedin Konaković je, na primjer, protiv.
- Stranke okupljene oko HDZ su na izborima 2018. dobile podršku svakog šestog, a na izborima 2020. svakog sedmog glasača u Federaciji BiH. Priča o „legitimnim predstavnicima" je politički alat kojim se ta šestina, odnosno sedmina treba udvostručiti kada je u pitanju učešće u vlasti u Federaciji BiH, ali i na državnom nivou. Cilj je sputati snagu predstavnika Bošnjaka i potpuno eliminisati uticaj Hrvata i Srba koji su glasali za ljevičarske stranke. Marginalizirati multietničnu komponentu jer nju čine „neligitimni". A ta multietnička komponenta je na izborima 2018. i 2020. u Federaciji BiH dobila više glasova od stranaka okupljenih oko HDZ!
Nisam ja insistirao samo na pitanju vitalnog nacionalnog interesa, bio sam i protiv elektorskog modela koji je promijenjen nakon Neuma, a koji je napravio karikaturu od vrijednosti glasa u korist HDZ. Glas u Posavskom kantonu bi, recimo, vrijedio kao pet glasova u Tuzlanskom. Stav SDA koji zastupam je sasvim jasan - svi konstitutivni narodi, u skladu sa Ustavom, imaju pravo biti predstavljeni i imaju pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali niko nema pravo da zloupotrebljava domove naroda i blokira procese. Legitimni su svi oni kojima glasači, u skladu sa Ustavom i zakonom, daju glas i povjerenje. Stranke mogu dobiti vlasti i društvenog utjecaja u srazmjeri sa podrškom koju dobiju na izborima. To može oscilirati desetak procenata, ali ne 200%.
Konaković ima pravo na svoj stav. Pokušao ga je izgraditi na prebacivanju priče u RS, na položaj Bošnjaka u tom entitetu. Ali on zna da to nije tema pregovora sa HDZ. Jasno je da se radi o pokušaju HDZ-a da postigne sve što sam pobrojao, to se vidi „iz aviona". Konaković im može pokušati u tome pomoći, dobiće neki poen kod Hrvata i stranaca, ali rizikuje da zauvijek izgubi povjerenje naroda kojem pripada.
Bošnjaci i Hrvati žive skladno. Političari truju odnose
Odnosi između Bošnjaka i Hrvata u entitetu F BiH su sve zamršeniji, pa i neprijateljskiji. Ako izborne reforme nema, šta uraditi da se oni relaksiraju, na čemu posebno insistiraju Amerikanci?
- Nisu loši odnosi na nivou običnih ljudi, oni su dobre komšije, druže se, posluju, trguju. Političari, u borbi za vlast, truju odnose. HDZ je isfrustriran gubitkom pozicije u Predsjedništvu BiH, ali ne želi vidjeti da Hrvata ima više nego Bošnjaka na funkcijama u državnim institucijama, da ih ima duplo više na funkcijama u strukturi vlasti Federacije BiH od ustavom propisanih procenata. Za HDZ nije „neligitiman" načelnik opštine Vareš koji je Hrvat i kadar HDZ, i sigurno ne bi mogao biti izabran bez glasova vareških Bošnjaka itd.
Iz činjenica koje sam upravo pobrojao se jasno vidi da nije problem do Bošnjaka niti bošnjačkih predstavnika. Očekujemo promjenu odnosa HDZ-a, prestanak blokada, ucjena, koketiranja sa strankama u RS-u koje otvoreno ruše državu. Neka to urade u slijedećih pola godine, neka se pokušaju približiti Bošnjacima i sigurno će dobiti pozitivan odgovor.
Zbog blokada Dragana Čovića nije izabrana Federalna vlada nakon izbora 2018. Novalić je nastavio biti premijer. On je predložio, a oba doma Federalnog parlamenta prihvatili do sada najveći budžet od nekih 5,6 milijardi KM. Hoće li tolike pare riješiti barem neke od gorućih problema, poput rastućeg odlaska mladih, sve veće inflacije... ili će se - na kraju - pokrpiti budžetske rupe?
- Inflacija na globalnom nivou ja kao plima koju ne možete zaustaviti branama na lokalnom nivou, ali će se nizom mjera pomoći narodu u Federaciji. Kako rekordno raste budžet, tako rastu i iznosi planirani za pomoć penzionerima, boračkim populacijama, porodiljama, porodicama sa djecom, povratnicima. Povećane su, također, i stavke za proljetnu sjetvu, za robne rezerve koje će biti po potrebi podijeljene besplatno najugroženijim kategorijama. Činit će se sve da se narodu pomogne. To je prioritet.
S obzirom na sve udare s kojima se nosila Novalićeva vlada, na migrantsku krizu, pandemiju COVID 19, blokade i krize koje su generirane od SNSD-a, ali i od HDZ-a, globalnu inflaciju, utjecaj rata u Ukrajini, može se reći da je Novalić sve izdržao i napravio solidan rezultat.
Ovaj Budžet je za nekih 100 miliona veći od prošlogodišnjeg. Na primjer, s takvim prošlogodišnim budžetom ne vidjesmo neke značajnije kilometre autoputa na koridoru 5c. Hoćemo li sada to vidjeti? Ako hoćemo, kada i gdje?
- Autoput se ne gradi iz budžeta, već iz fonda koji se puni kreditima međunarodnih banaka koji zatim bivaju servisirani naplatom akcize na gorivo. U zadnje četiri godine završeno je približno 30 km autoputa na Koridoru V-c, trenutačno je u izgradnji oko 40 km, osigurano je 1,6 milijardi za narednih 45 km i tenderi za ustupanje radova na projektovanju i izgradnji su u toku. Od strane EBRD i EIB su prihvaćene aplikacije za finansiranje završetka kompletnog Koridora, uključujući i tunel Prenj. Dakle, radi se.
