Hoće li interesi/želje ugroziti formiranje državne vlasti?

Redakcija Mostar

Više stranački sastanci se očekuju nakon zavničnih objavljivanja izbornih rezultata, do tada je sve to većinom sastanak dvije stranke, bez konkretnih zaključaka.

Zvanične rezultate izbora najprije možemo očekivati 4. novembra, jer zakon kaže da se oni objavljuju 30 do 45 dana od dana izbora. Uprkos toj činjenici zahuktalo se na političkoj sceni jer većina, posebno na državnom nivou,  je jasna prema do sada izbrojanim listićima. Milorad Dodik je opet poručio da njegov SNSD i Dragana Čovića HDZBiH ne idu jedni bez drugih na državnom nivou. Prema riječima Dodika, njih dvojica su opet održali konstruktivni sastanaka, nakon kojeg je poručeno da SNSD i HDZBiH neće jedni bez drugih, jer, kako kažu, žele da institucije

Više stranački sastanci se očekuju nakon zavničnih objavljivanja izbornih rezultata, do tada je sve to većinom sastanak dvije stranke, bez konkretnih zaključaka. Jedino su konkretni zaključci oni od ranije poznati. Dragan Čović, prvi čovjek HDZ BiH nakon posljednje sjednice predsjedništva stranke je poručio da treba formirtarti vlast što prije, a da Izborni zakon ostaje prioritet svih prioriteta. Univerzitetski profesor Šaćir Filandra, smatra da riješavanje Izbornog zakon u bitnome bi odredilo odnose na državnom nivou.

„S obzirom na to da bi se taj trenutni ili dosadašnji odnos 2 naprema 1 u  Predsjedništvu mogao promijeniti u korist Hrvata i Bošnjaka. Na taj način bi zapravo Milorad Dodika ostao bez znatne političke podrške u samom Predsjedništvu, a i u Vijeću ministara BiH, ako dođe do sretnog rješenja između bošničkih i hrvatskih političkih predstavnika, kazao je prof. dr. Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA

Kao što je predsjednik HDZ BiH izašao s konkretnim ciljevima, tako je već u izbornoj noći i Milorad Dodik, što je poslije i potvrdio. Prema njegovim riječima, politika SNSD ostaje ista što ustvari znači, kako oni kažu, vraćanje na izvorni Dejtonski sporazum i zaštiti položaja entiteta Rs, ali njihov trn u oku je i državno pravosuđe. Ovi stari principi su bili kamen spoticaja mnogih državnih procesa, kao što je Evropski put Bosne i Hercegovine. Profesor Elvis Fejzić ističe kako bi ova dva navedena principa mogli odužiti proces formiranja vlasti, jer kako se odranije zna, da treća strana ne podržavaju ove ciljeve, jer njihov cilj je jedinstvena i cijelovita Bosne i Hercegovina.

“Pa valjda je ovdje, kada govorimo o konstitutivnim narodima, važna i ta, da tako kažemo, srazmjerna predstavljenost, odnosno proporcionalna predstavljanost u kontekstu, dakle, i same brojnosti, tih konstitutivnih naroda. A jasno i vidljivo, da je ta brojnost i tekako drugača. Evo, i po broju mandata koje imaju ove stranke, prije svega u Parlamentarnoj skupštini i u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine. Objasnio je prof. dr. Elvis Fejzić, profesor Fakulteta političkih nauka UNSA.

Ono što je najizvjesnije s treće strane da bi dio vlasti trebao biti SDA, a njima bi se po broju mandata mogao prilkoniti SDP ili SBiH, koji bi mogao povući i DF, s kojim je ranije SDA bio u partnerstvu. SDA-u je cilj provođenje reformi, što znači efikasno funkcionisanje institucija, a do toga će se doći samo uz političku stabilnost.

"Ovaj skandal u Vašingtonu je nešto što je najbolji indikator toga. I ja vjerujem, moj je osjećaj takav da je on sada u silaznoj putanji. Samim tim kalira i pozicija Dragana Čovića. Dakle, ja mislim da ne treba žuriti sa formiranjem državne pa ni federalne vlade. Posebno pod ovim ustavima koji se sada nama nameću. I nama se samo ispostavljaju nekakve fakture za nekakve nepostojeće račune, a ne daje nam se ništa", mišljenja je Sead Numanović, novinar i urednik Politicki.ba.

Dolazak Trampovih savjetnika u Banja Luku uoči izbora ozbiljno je poljuljao političku dinamiku, nakon čega je uslijedilo otvoreno podcjenjivanje i vrijeđanje Evropske unije od strane SNSD-a. Ovaj događaj označava jasan vjetar u leđa, a kolikog vijeka će biti teško je procijeniti prije rezultata američkih izbora koji su 4 novembra.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Hoće li interesi/želje ugroziti formiranje državne vlasti?