Iako potpuni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu do kraja poznati oni i nepotpuni već sada daju vidljive obrise potencijalnih budućih koalicija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Kao i ranije bitka za popunu Klubova naroda Federacije BiH, odnosno izbor (pot)predsjednika Federacije, od kojeg zavisi imenovanje Vlade ovog entiteta, ostaje presudna, piše portal Istraga.ba.
Najavljena koalicija SDA-DF-SBiH imaće sigurnu kontrolu u Klubu Bošnjaka što joj omogućava sudjelovanje u vlasti, kao što će i HDZ u Klubu Hrvata. Istovremeno, lider HDZ-a Dragan Čović pritišće predstavnike SDA da u novi saziv vlasti uđe i SDP koji ima izgledne šanse da dobije potpredsjednika FBiH iz reda Srba, čime bi također postao nezaobilazan faktor.
U tom smislu otvara se niz mogućnosti, o kojima se do sada nije toliko u javnosti govorilo, a povezanih sa odlukom visokog predstavnika Chritisana Schmidta od 2. oktobra, da se “zaobilaznim” putem spriječi određeni politički protivnik da dobije potrebnu većinu u jednom od klubova.
Schmidt je izmjenama onemogućio, a što je ranije mogao biti slučaj, da se blokadom sazivanja kantonalnih skupština zaustavi proces popune Dom naroda Federacije BiH. Međutim, on je istovremeno otvorio prostor da skupštinska većina u kantonima, odbijanjem da sazove sjednicu mjesec dana, promijeni ishod bitke za delegate. Krenimo redom.
Ukoliko većina u jednoj od kantonalnih skupština odbije 30 dana od ovjere rezultata izbora da održi sjednicu, rušenjem kvoruma, delegati koji pripadaju tom zamišljenom kantonu, iz svih naroda, biće raspodijeljeni iz drugih kantona koji su se upustili u proceduru delegiranja.
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način raspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Domu naroda u roku predviđenom ovim člankom”, stoji u članu IV.A.10. Ustava Federacije BiH.
To pitanje dalje razrađuje Izborni zakon gdje se navodi da ukoliko taj rok istekne raspodjela delegata iz kantona koji nije ispunio svoju obavezu biće regulisana članom 10.16. Izbornog zakona.
Zakon navodi da kada se ne izabere dovoljan broj delegata u datom zakonodavnom organu kantona preostali broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda ili ostalih bira se iz drugog kantona, dok se ne izabere potreban broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.
“Centralna izborna komisija BiH vrši ponovnu raspodjelu mjesta koja se ne mogu popuniti iz jednog kantona odmah po završetku prvog kruga izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u svim kantonima. Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu tog mjesta neizabranom kandidatu koji ima najviši količnik na svim listama koje se kandidiraju za odgovarajući konstitutivni naroda ili za grupu ostalih u svim kantonima”, navodi se.
S obzirom na navedeno to otvara mogućnost koaliciji okupljenoj oko SDA da 30 dana onemogući sazivanje Skupštine Kantona Sarajevo čime bi SDP i Naša stranka izgubile tri delegata Srbina, od četiri koliko je izabrano u Skupštinu KS, a teško bi ih nadomjestili nakon nove raspodjele iz drugih kantona.
Time bi izgubili mogućnost da sami predlože potpredsjednika FBiH iz reda Srba.
Ukoliko bi većina u Skupštini KS uradila tako raspodjela bi bila slijedeća.
U Unsko-sanskom kantonu SDP bi imao jednog delegata Srbina, a DF jednog. HDZ bi u Posavskom kantonu ima jednog delegata iz ove kvote. U Tuzlanskom kantonu SDP bi imao dva, a koalicija SDA-DF-SBiH čak tri. U Zeničko-dobojskom kantona oba bloka bi imala po dva delegata iz reda Srba (jer se očekuje raspodjela unutar DF-a), dok bi u Bosansko-podrinjskom kantonu stranke povezane sa koalicijom SDA-DF-SBiH imale dva. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu SDP bi sa HDZ-om ima dva delegata, a SDA jedan. u Kantonu 10, od ukupno četiri, SDP-ov kandidat za potpredsjednika bi dobio podršku dva SNSD-ova delegata, dok bi srpska opozicija u Livnu vjerovatno podržala koaliciju okupljenu oko SDA.
Konačnici omjer bi bio da koalicija SDA-DF-SBiH ima podršku 12 delegata Srba da predloži potpredsjednika, a stranke koji bi podržale SDP-ovog kandidata imale bi 11 delegata. To znači da bi obje koalicije mogle predložiti potpredsjednika, ali prošao bi onaj oni dobije podršku većine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH kojoj je SDA sa koalicionim partnerima znatno bliža nego bilo ko drugi.
Ova opcija se nametnula nakon što su SDP, NiP i Naša stranka najavili da će služeći se mehanizmima u Skupštini Kantona Sarajevo, preko Klubova naroda u ovom zakonodavnom tijelu izabrati predsjedavajućeg Skupštine koji će odbiti predložiti mandtara za izbor nove vlade iz redova koalicije SDA-DF-SBiH koja ima većinu.
