Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung u opsežnoj analizi piše o planu izgradnje gasovoda u Bosni i Hercegovini iza kojeg stoji kompanija AAFS Infrastructure and Energy, za koju se navodi da je povezana s političkim i poslovnim krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. U tekstu se ističe da bi razvoj događaja mogao dovesti do ustavno-pravne krize, ali i do potencijalne intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, .
Bosna i Hercegovina, kako se navodi u analizi, godinama je bila izvan fokusa međunarodne pažnje, ali se ponovo našla u centru interesa zbog energetskog projekta koji povezuje američku vanjsku politiku, privatni kapital i političke interese u regionu zapadnog Balkana. Autor teksta Michael Martens ocjenjuje da se u ovom slučaju sve teže razdvaja državna politika Sjedinjenih Američkih Država od interesa politički i poslovno povezanih struktura.
U tekstu se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države i u prethodnim administracijama provodile aktivnu politiku na Balkanu, posebno u energetskom sektoru, gdje je cilj bio smanjenje zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa. Gas za BiH, kako se navodi, i dalje dolazi preko Srbije, kroz sistem TurkStreama, što zemlju ostavlja u energetskoj zavisnosti od Ruske Federacije.
Planirana alternativa predviđa povezivanje sa LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj, iz kojeg bi se gasovod dalje gradio prema Bosni i Hercegovini. Tokom administracije Joea Bidena, projekat je imao snažnu podršku Vašingtona. Početkom 2024. godine američki državni sekretar Antony Blinken, prema navodima lista, pozvao je vlasti u Sarajevu i Zagrebu da uklone političke i administrativne prepreke realizaciji projekta.
U Bosni i Hercegovini je, prema istom tekstu, najveći otpor dolazio od Dragana Čovića, političkog lidera bosanskih Hrvata. Zvanično je tvrdio da interesi hrvatskog naroda nisu dovoljno zaštićeni, dok su pojedini izvori tvrdili da iza tog otpora stoje i finansijski interesi povezani s projektom. Blinken je, kako se navodi, optužio Čovića za „očiglednu korupciju“ i pozvao Zagreb i Sarajevo na politički pritisak kako bi zakon bio usvojen bez odlaganja.
Nakon promjene američke administracije, projekat je, prema navodima FAZ-a, ponovo aktiviran, ali u znatno složenijem obliku koji uključuje i direktnu povezanost državnih institucija i privatne kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Posebno se ističe činjenica da je zakon o gasovodu ušao u parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini i usvojen u izuzetno kratkom roku.
U tekstu se naglašava da je sporno to što zakon ne samo da definiše pravni okvir za izgradnju gasovoda, nego i direktno imenuje kompaniju koja treba da dobije posao. Uobičajena praksa u Bosni i Hercegovini i većini evropskih zemalja podrazumijeva javne tendere, dok se u ovom slučaju ime kompanije nalazi u samom zakonskom tekstu.
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy opisuje se kao američka energetska i infrastrukturna firma, iako je do nedavno bila gotovo nepoznata u stručnim krugovima. Ovakav model, prema ocjenama iznesenim u tekstu, izaziva sumnje u transparentnost i zakonitost procesa.
Dodatne kontroverze pojavile su se nakon što je otkriveno da su predstavnici kompanije AAFS, Joseph Flynn i Jesse Binnall, održali sastanke u američkoj ambasadi u Sarajevu u vezi s projektom gasovoda. Jesse Binnall je, kako se navodi, američki advokat koji je radio za Donalda Trumpa, uključujući i pravne pokušaje osporavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine.
Joseph Flynn, prema navodima iz teksta, povezan je s porodicom Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa. Michael Flynn je, kako se navodi, kasnije radio i u strukturama povezanim s političkim interesima u Rs-u i Miloradom Dodikom, uključujući lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema pisanju FAZ-a, te veze su se reflektovale i na političke procese u Bosni i Hercegovini. Krajem 2025. godine Milorad Dodik je uspio postići ukidanje američkih sankcija protiv sebe i svog političkog kruga, koje su ranije uvedene zbog korupcije i ugrožavanja postdejtonskog poretka.
U isto vrijeme, u Banjoj Luci je najavljen i međunarodni ekonomsko-sigurnosni skup u organizaciji struktura povezanih s Michaelom Flynnom, što je dodatno otvorilo pitanja o političkoj pozadini energetskog projekta.
Dodatnu pažnju izazvala je i posjeta Donalda Trumpa mlađeg Banjoj Luci, gdje je učestvovao na investicijskoj konferenciji, što je u tekstu navedeno kao faktor koji je dodatno pojačao sumnje o povezanosti političkih i poslovnih interesa u okviru projekta gasovoda.
U Bosni i Hercegovini, kako se navodi, sve ove okolnosti dovele su do pitanja da li AAFS djeluje kao nezavisna kompanija ili kao struktura povezana s političkim interesima iz Sjedinjenih Američkih Država. Pojedini izvori u Sarajevu izražavaju sumnju da je zakon o gasovodu oblikovan prema interesima te kompanije, a ne prema javnom interesu.
Dodatno, sporna je i sama trasa gasovoda, jer u više segmenata prolazi preko državne imovine. Status državne imovine u Bosni i Hercegovini već godinama je predmet političkog i pravnog spora između državnih institucija i entiteta Federacije BiH i Rs.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi takvo rješenje moglo biti u suprotnosti s ranijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je u više navrata isticao da državnom imovinom može raspolagati isključivo država.
U tom kontekstu u tekstu se posebno spominje uloga visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji prema svojim ovlastima ima mogućnost da poništi zakone za koje ocijeni da krše Dejtonski mirovni sporazum. Schmidt je ranije upozoravao da je raspolaganje državnom imovinom bez saglasnosti države pravno neprihvatljivo.
On je još 2022. godine uputio pismo u kojem je naveo da niko osim države ne može raspolagati državnom imovinom, te da investitori koji ignorišu takva pravila rizikuju gubitak kapitala.
Ipak, u analizi se navodi da Schmidt do sada nije preduzeo konkretne korake u vezi s ovim projektom, iako dio pravne i političke javnosti smatra da bi imao osnov za intervenciju.
Stručnjak za borbu protiv korupcije Srdjan Blagovčanin ocjenjuje da se postavlja pitanje da li zakon o gasovodu služi javnom interesu ili privatnim strukturama s političkim vezama u Sjedinjenim Američkim Državama. On navodi da se zanemaruje pitanje državne imovine i time otvara prostor za potencijalno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U Sarajevu, kako prenosi FAZ, prevladava osjećaj opreza i straha od političkih posljedica eventualnog suprotstavljanja američkoj administraciji, uključujući i mogućnost sankcija. Sličan oprez, prema istim navodima, prisutan je i unutar međunarodnih institucija koje djeluju u Bosni i Hercegovini.
U dijelu analize koji se odnosi na Evropsku uniju navodi se da je reakcija Brisela bila kasna i ograničena, bez jasnog političkog odgovora na energetsku zavisnost Bosne i Hercegovine, koja se godinama razvijala bez strateškog rješenja za alternativne izvore snabdijevanja, prenosi Politicki.ba pisanje FAZ-a.
