Vlasti Republike Hrvatske insistirale su da u Sporazum o Južnoj interkonekciji bude ugrađena odredba da se ovaj međudržavni ugovor može raskinuti jednostrano, i to diplomatskim putem. Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, a koja je sastavni dio Sporazuma koji bi danas trebao biti potpisan u Dubrovniku, u prvobitni prijedlog Sporazuma koji je utvrdila Vlada FBiH, ugrađene su brojne odredbe na kojima je insistirala Hrvatska. Osim toga, Hrvatska je insistirala da u Sporazum ugradi odredbu da će početi sa radovima na Južnoj interkonekciji tek kada ispita tržište. U nastavku donosimo cjelokupan izvještaj pregovaračke komisije.
“Naziv Sporazuma koji je glasio: ,,Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plimovoda ,Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH)- Novi Travnik / Travnik sa odvojkom za Mostar“ nakon završenih pregovora korigiran je i sada glasi:
,,Sporazuma između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda ,,Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“”, navedeno je u izvještaju.
“U uvodnom dijelu Sporazuma brisan je dio rečenice koji se referira na obveze iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Europe, a dodate su odredbe:
,, uzimajući u obzir geostrateški značaj LNG terminala na otoku Krku i rastući kapacitet Republike Hrvatske za uvoz i transport ukapljenog prirodnog plina (LNG); “
, uzimajući u obzir da Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, preko LNG terminala na otoku Krku i razvijenog plinskog transportnog sustava, predstavlja jednu od ključnih ulaznih točaka za dobavu prirodnogplina i jačanje siguirnosti opslrbe u ovom dijelu Europe;”
,, budući da infrastrukturni geostrateški i tržišni položaj Republike Hrvatske daje ovom projektu poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i širu regiju, uključujući diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom;“
,,na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) -Tomislavgrad-Šuica- Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje-Grude-Široki Brijeg-Mostar; sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj- Tuzla obezbjeđuje diversifikacija pravaca i izvora snabdjevanja prirodnim gasom.” Iz ovog navoda su brisane riječi: ,, (LNG Krk, IAP-plin iz Kaspijske regije i tdl.)“”,navedeno je u dokumentu pregovaračkog tima.
U članku 1. , piše dalje, “umjesto dijela koji se odnosi na izjavu o interkonekcijskoj točki magistralnog plinovoda navedeno je:
,,Interkonekcijska točka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinaskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama (elipsoidne koordinate u odnosu na WGS84elipsoid) kako slijedi:
Članak 3. mijenjan je i sada glasi:
,,Linija podjele imovine izmedu ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici kako je odredeno interkonekcijskom točkom iz člana 1. stava 2. ovog Sporazuma.“
U članku 4. dodata je odredba koja glasi:
,,Nabava radova, roba i usluga potrebnih za izgradnju plinovoda provodit će se u skladu s propisima koji uređuju javnu nabavu i/ili u skladu s drugim primjenjivim pravilima financiranja koja su na snazi u Republici Hrvatskoji Bosni i Hercegovini, ovisno o načinu financiranja koji će svaka ugovorna stranka naknadno definirati, uz primjenu načela transparentnosti i nediskriminacije.“
U Sporazumu, na insistiranje Vlade Hrvatske, dodan je novi član Sporazuma.
,,Članak 5.
MINIMALNE KOLIČINE PRIRODNOG PLINA
Bosanskohercegovačka strana obvezuje se da će, prije početka izvođenja radova na projektu iz članka 1. ovoga Sporazuma, s hrvatskom stranom sklopiti poseban Sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama putem interkonekcije iz članka 1. ovoga Sporazuma.
Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova na projektu tek nakon uspješno provedenog obvezujućeg postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojega su sklopljeni ugovori o transportu plina s korisnicima na interkonekciji, ili nakon sklapanja posebnog Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, u oba slučaja u opsegu koji osigurava ekonomsku opravdanost projekta.
Posebnim Sporazumom iz stavka 1. ovog članka odredit će se i pravna odgovornost ugovornih strana, nadležnost za rješavanje eventualnih sporova izmedu ugovornih strana u slučaju nemogućnosti nalaska rješenja diplomatskim putem te druga pitanja za uređenje međusobnih odnosa.”, piše u izvještaju.










