EKSKLUZIVNO: Borell: Nećemo dopustiti da BiH bude propala država

23.11.2020. 07:34

I mi znamo da je za mnoge u BiH Evropa svjetlo koje obasjava i vodi. Njima bi bilo razočarenje kada bi EU rekla: nije nas briga za vas. To se, jednostavno, neće desiti.

EKSKLUZIVNO: Borell: Nećemo dopustiti da BiH bude propala država - slika 1

Razgovarao: Sead Numanović

Joseph Borell Fonteles, visoki je predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, te zamjenik predsjednika Evropske komisije.

Tokom posjete Sarajevu u petak uveče, te subotu, on je na kraju krcatog radnog dana dao intervju za politicki.ba i Nezavisne Novine.

Rođen i odrastao uz ezan i crkvena zvona

Borell je netipični zvaničnik EU.

Direktan, neposredan, vrlo raspoložen za fenomenološke rasprave i isto tako nestrpljiv za besmislice.

Kažu da zna samo ustati i otići sa sastanka, ako sagovornici ni sami ne znaju šta pričaju.

Španac koji je rođen i odrastao uz ezan i crkvena zvona, u Sarajevu se osjećao kao kod kuće.

Iako je njegov odlazak iz glavnog grada BiH bio planiran ranije, on je ostao dosta duže. Kao da je želio i ostati. Barem par dana.

Na putu k EU, da li BiH treba mijenjati Ustav i šta bi te promjene trebale biti?

- To je nešto što je na vama. Mi imamo vrlo precizne zahtjeve. To je 14 ključnih prioriteta i na vama je da ih ispunite. Ako se Ustav treba mijenjati, onda ga trebate mijenjati.

Nije na nama da kažemo šta trebate raditi kako bi se Ustav mijenjao.

Da li postoje neki minimalni zahtjevi? Naravno da postoje i trebaju se ispuniti.

Govorimo o pravima građana, jednakim prilikama za sve...

Pogledajte presudu Sejdić-Finci. Problem aktivnog i pasivnog biračkog prava. Treba se omogućiti svakome da se može kandidirati. A ne samo pripadnicima konstitutivnih naroda.

Tako da – da. Vjerovatno bi ste morali mijenjati Ustav. Ne mogu zamisliti da u Evropskoj uniji imate zemlju-članicu čiji građani koji, zbog svoje pripadnosti ili nepripadnosti nekoj nacionalnoj grupi ne mogu biti kandidati na izborima.

Moje pitanje tiče se velikog investicijskog plana. Pojavio se problem nekih zemalja-članica koje blokiraju usvajanje višegodišnjeg budžetskog okvira (MFA) zbog nekih svojih unutarnjih potreba. Kako to može utjecati na BiH i region?

- Ne brinite za to.

Budžet moramo imati. Nezamislivo bi bilo da Evropska unija ne postigne sporazum o budžetu za naredni sedmogodišnji period. Tako da će se to riješiti. Ovako ili onako.

EU mora imati budžet. Bez njega ne može funkcionirati.

Unutar njega su sredstva za ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan. Jedan značajan dio u tom paketu je i za Bosnu i Hercegovinu.

Tako da u tom dijelu, ja ne bih brinuo za budžet.

Evropa ima veliko srce, ali i interes

Paket o kojem govorite uslovljen je – bez reformi nema para ni jednoj od ovih šest zemalja?

- Naravno. Postoje određeni uslovi.

Mi pružamo podršku svojim susjedima ne zato što smo baš velikodušni, što imamo veliko srce.

Mislim, mi imamo veliko srce!

Ali, pored toga treba nam susjedstvo koje je izvor stabilnosti i partnerstva. Iz tog razloga i insitiramo na reformama jer mislimo da je to za vas dobro, a nama je u direktnom interesu.

Ako se neko ne ponaša u skladu s našim vrijednostima i interesima, onda je jasno da će se naši resursi preraspodijeliti u neke druge formate.

Generalno, ljudi odgovaraju na poticaje. To je u ljudskoj prirodi.

EU je veliki motivator, možda i najznačajniji. Kako povezati ovu inicijativu s reformama koje su nam neophodne?

- Naravno. Svjesni smo mi svega toga. Jasno nam je da budućnost Balkana leži u Evropskoj uniji. Bez obzira na pokušaje i Kine i Rusije, pa i SAD, da izvrše svoj utjecaj i budu značajni akteri, da imaju značajan utjecaj, u suštini niko od njih ne može ponuditi ništa tolike važnosti kakva je evropska perspektiva i članstvo u Evropskoj uniji. Samo EU može dati takvu ponudu i strukturiranu perspektivu za budućnost.

Cijeli Balkan ima vrlo jasnu smjernicu i putokaz za budućnost.

Mi ne možemo priuštiti da Bosna i Hercegovina bude propala država. Jer to nije nama u interesu.

I mi znamo da je za mnoge u BiH Evropa svjetlo koje obasjava i vodi. Njima bi bilo razočarenje kada bi EU rekla: nije nas briga za vas.

To se, jednostavno, neće desiti.

Zato što je to naš interes. Ne možemo priuštiti da vaša zemlja ne uspije.

Prije nekoliko dana imali ste sastanak s šefovima diplomatija država EU. Razgovarano je i o ishodu predsjedničkih izbora u SAD. Očekujete li bolje odnose s Vašingtonom sada i tješnju saradnju administracija Joea Bidena na balkanskim pitanjima?

- Očekujemo od nove administracije snažno partnerstvo s Evropskom unijom po svim pitanjima koja su nam bitna.

Nije to nikakva konkurencija. Mi se ne takmičimo sa Amerikancima na Balkanu. Pogotovo kada je riječ o dijalogu između Prištine i Beograda. Vrlo često ćete čuti – EU ima ili nema ulogu itd.

Jedini smjer je članstvo Balkana u EU. Ponavljam, niko nema da ponudi takvu perspektivu, osim nas. Ako su Amerikanci tu da pomognu, mi ćemo pomoć, naravno, prihvatiti.

Ali se nećemo takmičiti.

Očekujemo partnere u novoj administraciji.

Kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine, je li dovoljno da se oni usaglase ili ima nekih dodatnih zahtjeva?

- Rješenje mora doći od njih. Mi ga nećemo diktirati. Na njima je da se dogovore.

Ima zemalja članica EU koje se itekako protive ideji zamjene teritorija.

Ali, u principu, ono što želimo je da budemo posrednik. I to jedan pravičan posrednik.

Tu ulogu pokušavamo izvršiti. Za sada, stvari ipak idu dosta dobro.

Predsjedavao sam jednim od sastanaka o dijalogu Prištine i Beograda. Emocije su jake i mislim da je razumljivo jer je dijalog zahtijevan i težak, opterećen historijom...

Ali, rekao bih, za sada dosta dobro ide.

Vizni režim BiH i Kosova

Kako riješiti, kada su odnosi Kosova i Srbije u pitanju, odnos BiH prema Kosovu i obratno. Imamo najrigidniji međusobni vizni režim. Hoće li EU posredovati u tome da se barem to ukine?

- Što se nas tiče, integriranje regiona je nužno. To se mora. Suviše ste mali i rascjepkani da bi ste privukli multinacionalne kompanije da ulažu. Morate imati dovoljnu veličinu tržišta da bi privukli ove investitore.

A region je isuviše podijeljen i s previše granica, s previše poteškoća za kretanje i ljudi i roba.

Tako da treba raditi na izgradnji jednog Šengena na Balkanu. To bi jako puno pomoglo.

Na nedavnom samitu u Sofiji, ministri unutarnjih poslova šest zemalja zapadnog Balkana i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) zaduženi su da definiraju sve što je potrebno kako bi se unutar tog područja putovalo samo s ličnim kartama.

Oni se sada time bave.

Kada pogledate mapu vašeg regiona, ako želite ozbiljne investicije, a neophodne su vam, teško da ćete ih dobiti ovako rascjepkani.

Španija je, recimo, privukla jako puno ulaganja. Ali smo mi tržište od 40 miliona ljudi.

A kod vas je šest zemalja s po nekoliko miliona ljudi. I još ste postavili granice i podijeljeni ste...

Tako da ćete jako teško privući nekoga, s ovakvim granicama i sistemima.

Kako bi ste ocijenili svoju posjetu BiH?

- Moram reći da mi je bilo jako dobro. Volio bih da i vi to prenesete. Imao sam dobru posjetu. Raspored mi je bio dosta gust, pa i iscrpio sam se. Ali sam mnogo i naučio i imao priliku vidjeti.

Otkrio sam da je u Bosni i Hercegovini puno prilika za rad.

Kolega, komesar za proširenje Oliver Varhelyi radi sjajan posao, bio je ovdje u posjeti, predstavio je ekonomski investicijski plan, angažirani smo, radimo na regionalnim inicijativama...

Mislim da će Bosna i Hercegovina i Balkan biti više među mojim prioritetima.

Ne možemo priuštiti da imamo „crnu tačku“ u jugoistočnoj Evropi.

Ali sam naučio i da su stvari mnogo kompliciranije nego što sam očekivao.

Šta je s Miroslavom Lajčakom? Hoće li mu se produživati mandat...

- Njegov mandat završava u martu naredne godine.

Zadovoljan sam onime što je uradio, a mislim da su zadovoljne i članice EU. Nadam se da će doći do produženja njegovog mandata.

Šta je to “identitet”

Rekli ste da je kompliciranije u BiH nego ste mislili. Imate li u tome nešto što bi ste posebno istakli?

- BiH jeste vrlo složena država. Ona je zajednica različitih, pa ne mogu reći nacionalnosti, jer je to „nacionalno“ uvijek s nekim negativnim prizvukom.

Reći ću da je to država s različitim identitetima...

Mi u EU na to gledamo iz perspektive lokalnih zajednica i građanstva, radije nego nekog nacionalnog identiteta.

Imate dosta stvari koje trebate prevazići.

Naravno da se identitet treba čuvati. Ali, on je pluralna kategorija. Ja sam Katalonac, Španac, Evropljanin. Sve su to moji identiteti. I oni nisu međusobno suprotstavljeni. Nema tu ništa sporno.

Identitet može imati više slojeva. Ljudska bića su odraz kompleksne realnosti. Što duže živite, sve je kompleksnije. I to nisu identiteti koji su međusobno suprotstavljeni.

Ne smeta da budem Katalonac, Španac, Evropljanin. Isto kao što ne smeta da neko bude Hrvat, Srbin ili Bošnjak, a istovremeno Bosnac i Hercegovac i Evropljanin.

I to je nešto što je tajna Evrope. Evropa ne poništava nikakav identitet.

On jeste važan nama kao ljudskim bićima. Ali može postati i opasno oružje, ako gurate identitet do svojih limita i mislite da je to nespojivo s nečim drugim.

Onda to postane istinska prijetnja.

Šta je uopće identitet?

Ima odlična knjiga Amina Malufa o „ubilačkim identitetima“. Identitet može se zloupotrijebiti, ako se predstavlja da je tvoj identitet prijetnja mome ili obratno.

No, možete imati puno identiteta.

Zamislite da su Francuzi i Nijemci ubijali jedni druge vijekovima. Dovodili se do istrebljenja, učestvovali na suprotstavljenim stranama u najmanje dva globalna sukoba... Možete li danas zamisliti rat između te dvije države? Ja ne mogu.

Dakle, ima mjesta u Evropi i za države, poput BiH, koje imaju značajnu muslimansku većinu?

- Šta znači država s muslimanskom većinom? Mi ne kažemo država s hrišćanskom većinom. U EU mi jasno razlikujemo vjeru od države.

Temelj Evropske unije je da nema diskriminacije ni na vjerskoj osnovi. Nikoga nije briga za vjersku pripadnost.

Podijelite:

Facebook X / Twitter