Razgovarao: Sead Numanović
"Ne mogu prognozirati koliko će sveobuhvatna biti nova Izvršna naredba, ali sam siguran da će biti jako puno ljudi, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, čije aktivnosti potpadaju pod kriterije za stavljanje na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država", kaže u intervjuu za politicki.ba Roderick Moore.
On je bio prvi zamjenik visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 2010. do 2013. godine.
Nakon toga u State Departmentu je radio i na tome ko će od nepoćudnih ne samo balkanskih lidera biti na "crnoj listi".
Moore više nije u američkoj diplomatskoj službi.
No, i dalje je vrlo angažiran oko zapadnog Balkana.
Nova Izvršna naredba predsjednika Joea Bidena otvorila je vrata svakovrsnim spekulacijama o tome ko će biti na listi. Imena, nekih čak 15, s tendencijom daljeg rasta, već cirkuliraju medijskom scenom. Obzirom na Vaše iskustvo, jeste li se, dok ste bili u State Departmentu, susreli s takvom situacijom?
- Mislim da je razumljivo zašto su se pojavile takve spekulacije. Konačno, Obamina, Trampova, te sada nova Bidenova administracija pokazale su već spremnost da koriste ciljane sankcije protiv pojedinaca u regionu, kako bi se zaštitili američki interesi nacionalne sigurnosti.
Samo da vas podsjetim: od 2017. do 2020. SAD su sankcionirale najmanje troje istaknutih pojedinaca iz BiH - Milorada Dodika, Nikolu Špirića i Amira Zukića. To je urađeno pod različitim pravnim argumentima.
Prije toga, SAD su na "crnu listu" stavile brojne bh. državljane. Rađeno je to tokom 90-ih godina prošlog vijeka, pa s početkom novog milenijuma. Provedene su raznovrsne odluke zabrane izdavanja viza, kao i finansijske sankcije.
Također, sama činjenica da je predsjednik SAD izdao sveobuhvantu direktivu za sankcije koja cilja samo i isključivo područje zapadnog Balkana šalje jako bitnu poruku.
Činjenica da nova izvršna naredba tako široko postavlja temelje za sankcije samo dodatno pojačava odjek odluke.
Kada bih bio korumpirani ili zlonamjerni akter bh. scene, a takvih je, nažalost, jako puno, sigurno bih bio vrlo budan.
Ko su osobe koje u Stete Departmentu i Ministarstvu trezora radi na listi? Kako se zovu ta tijela u ova dva ministarstva SAD?
- Predsjednik Biden proglasio je nove sankcije i ovlastio ministra trezora da, u konsultacijama s državnim sekretarom, odluče ko podliježe novom režimu sankcija.
Generalno, Ministarstvo trezora ima vodeću ulogu kada su finansijske sankcije u pitanju, dok je State Department vodeći kada se nekome uskraćuje američka viza.
Nova Izvršna uredba, po uzoru ja Global Magnitsky Act, uključuje obje vrste sankcija.
Unutar oba ministarstva postoji cijeli niz ureda koji rade na ovome i koordiniraju svoje aktivnosti kada je zapadni Balkan u pitanju.
U njima su, naravno, i brojni pravnici i eksperti za sankcije.
Tu su, također, uredi koji se bave evropskim pitanjima, ljudskim pravima, ekonomskom politikom, te konzularnim i drugim pitanjima.
Dodatno, odluke o sankcijama uključuju i inpute brojnih drugih agencija koje bi mogle imati informacije koje se odnose na osobe ili entitete koji bi mogli biti sankcionirani.
Zašto je Biden sada potpisao ovu Izvršnu naredbu?
- Zato što i daje postoji previše ljudi u regionu , a rekao bih pogotovo u BiH, koji nastoje potkopati stabilnost tako što opstruiraju Dejton, kao i druge mirovne dokumente, potpaljuju etničke tenzije, slabe demokratiju i njene institucije, zagovaraju opasne promjene granica i potkradaju svoje vlastite građane angažirajući se u koruptivne aktivnosti.
Takve destruktivne aktivnosti potkopavaju ameročke interese nacionalne sigurnosti. A naš je interes stabilan, demokratski i napredan Balkan maksimalnio integriran u transatlantsku zajednicu.
Iz američkog ugla, sankcije su legitiman i efikasan instrument protiv onih koji prijete interesima SAD
A Bidenova administracija već je pokazala spremnost da sankcije koristi kako bi ljudi u regionu, koji su krivi, bili i kažnjeni.
Na primjer, čak i prije nego je nova Izvršna naredba potpisana, Vašington je sankcionirao u nekoliko posljednjih sedmica bivšeg predsjednika Albanije i šest istaknutih bugarskih zvaničnika zbog korupcije.
Naravno da Izvršna naredba nije "pala s neba". Na njoj je rađeno duže vrijeme. Možda još tokom Trumpove administracije?
- Nemojmo zaboraviti da su raniji predsjednici, još od vremena Clintona i Busha potpisivali zabrane davanja viza i finansijske sankcije čelnicima i poznatim ličnostima, posebno na Balkanu.
Većina toga je iz vremena od prije dvije decenije, pa i dalje.
