Dr. Jahić: Državu ne mogu graditi poltroni, ulizice, nekompetentni

Vladavina zakona mora biti svetinja, a ne da botovi prave državu. Moraju to raditi najbolji među nama. Takvi su, kaže, sa stavom, drčni, ponosni i dostojanstveni jer vrijede.

Razgovarala: Almasa Hadžić

U danu kad je potpisan Dejtonski sporazum, prof. dr. Elmir Jahić, poznati tuzlanski kardiolog, nalazio se u selu Tomina na području Sanskog Mosta.

Tada, tek svršeni student medicine, načelnik saniteta 9. muslimanske brigade, od prvog dana pripadnik Armije RBiH, kaže, sa kolegama iz saniteta i nekolicinom boraca slušao je izvještaj novinarke Envere Selimović, čija je boja glasa, veli, u njemu suspregla „svaku vezu sa stvarnošću“.

Dejtonom je legalizirana agresija

„Nas nekolicina slušamo vijesti, gledamo jedni u druge, ne vjerujući šta se događa. U prvi mah, drago nam što više neće pucati, što će se prestati ginuti, ali istovremeno, vrti u želudcu strepnja, hoće li se poštovati svi ti potpisani aneksi. Ubrzo smo se vratili nazad u Tuzlu“, prisjeća se dr. Jahić vlastititog doživljaja vijesti o potpisivanju Dejtonskog sporazuma.

Dobro je da je Dejtonski mirovni sporazum, kaže, donio miri i zaustavio ubijanja, ali se ubrzo pokazalo da je ovaj sporazum uspostavio diskriminatorske i aparthejdske principe vladanja.

„U velikoj mjeri Dejtonom je legalizirana agresija i počinjeni ratni zločini. Kada se ova dešavanja budu promatrala sa neke veće historijske distance, svakome će biti jasno da je mir u Dejtonu potipisan nakon što su okupatori uzeli teritoriju BiH koju su planirali uzeti, odnosno kada su poubijali i protjerali većinu stanovništa sa te teritorije“, navodi dr. Jahić.

Kao nekadašnji državni poslanik, šef delegacije Parlmenta BiH u Vijeću Evrope i potpredsjednik Skupštine Vijeća Evrope, Jahić smatra da, ako država BiH želi naprijed, pod hitno se mora krenuti u ispravljanje grešaka Dejtona

„Do promjena „grešaka“ Dejtona, a koje vidljivo zaustavljaju svaki napredak BiH, neće doći djelovanjem međunarodne zajednice, kako to uporno očekuju predstavnici probosanske politike koja sve nade polaže u taj konglomerat interesa velikih igrača na međunarodnoj političkoj sceni, već, isključivo našim angažmanom na jačanju državnih institucija.

Ciljevi nisu sporni

U politici ciljevi nisu sporni, sporno je kako doći do njih, odnosno, s kojim ljudima i koju strategiju treba poduzeti da bi se došlo do određenih rezultata.

Očigledno je da ova dvadesetpetogodišnja strategija nije dala, blago rečeno, zadovoljavajuće rezultate“.

Zna, kaže, kako funkcionira međunarodna politika i upozorava da BiH gubi dragocijeno vrijeme „očekujući da međunarodna zajednica, kao buldožer razgrne antibosanske snage na nivou države, a da mi onda uđemo u prazan prostor“

„Nerealno je očekivati da će stranci umjesto nas graditi našu državu, jačati naše institucije, jer njima to nije prevashodan interes. Očigledno, trebamo redefinirati drugačiju strategiju djelovanja. Jačanje državnih institucija ne mora se nužno odvijati samo na nivou države. Fokus jačanja državnih institucija i izgradnja funkcionalne države treba biti na nižim nivoima vlasti od općina, kantona, posebno gdje vlast ili dio vlastii imaju probosanske politike.

To su temelji države i tu se odvija realan život.

Mora se znati ko to na nižim nivoima potkopava temelje države tako što doslijedno i pravedno ne provodi zakonske procedure oko zapošljavanja, raznih javnih natječaja, netransparentno troši budžetska sredstava, ne vodi računa o efikasnom radu javne uprave...“, navodi Jahić.

Podcrtava da nema jačanja državnih institucija i stvaranja funcionalne države sa nekompetentnim kadrovima, kakvi nerjetko sjede na ključnim pozicijama i političke i izvršne vlasti.

„Kao neko ko se svojevremeno bavio politikom vidio sam i danas gledam: tamo gdje su, rečeno sportskim riječnikom, „igrali“ najbolji tamo se utakmica uvijek dobijala. Ne podobni, ne oni koji su dali novce da dobiju posao, ne oni koji su kupili diplomu, ne oni koji namješatju tendere, ne oni iz vlasti koji ne sankcioniraju krminal i korupciju. Sa takvim „igračima“ se ne može graditi država, posebno, kad znate da je „protivničkih igrača“ mnogo više i gdje su „sudije“, nerijetko na njihovoj strani“.

Vladavina zakona mora biti svetinja, a ne da botovi prave državu. Moraju to raditi najbolji među nama.

Takvi su, kaže, sa stavom, drčni, ponosni i dostojanstveni jer vrijede.

Koga na čelo institucije

„Oni drugi, koji ostvaruju svoje životne ciljeve poltronstvom, dodvoravanjem i smicalicama ne mogu biti „igrači“ u timu koji gradi državu.

Priznajmo da je to, uz sve nedostake Dejtonskog ustrojstva naše zemlje, u mnogim slučajevima bio princip, ali moramo shvatiti da ni državi ni nama u njoj nema opstanka ako nemadnemo sposobne, moralne i vrijedne ljude na čelu institucija. Da bi se to postiglo moramo imati strategiju odabira kadrova. Moramo birati najsposobnije, bez obzira na stranačku pripadnost, rodbinske i prijateljske relacije.

Politika lošeg odabira kadrova u mnogim slučajevima dovela nas je u stanje teškog propadanja“.

Doktor Jahić, koji se trenutno nalazi na funkciji direktora uglednog Medical Instituta Bayer u Tuzli, smatra da će realizacijom principa funkcionalne države na nivou općina i kantona, biti puno lakše voditi bitke za jačanje institucija na državnom nivou. Također, ističe da je jačanje ekonomije, posebno privatnih firmi, jedan od ključnih uslova za napredak naše zemlje.

„Ne postoji uspješna država a da u njoj privatni kapital nije dominanatan. Ali, kako razvijati privatni, odnosno, realni sektor, ako ste predmet reketa partijskih moćnika, ili ako je taj sektor opterećen fiskalnim i parafiskalnim nametima. Jake privatne firme brišu sve granice, pa i međunacionalnu netrpeljivost. Jačanjem realnog sektora može se spriječiti odliv najvrednijeg resursa kojeg imamo, a to su mladi i obrazovani ljudi. Oni napuštaju BiH jer u ekonomskom smislu kasnimo za EU oko osam decenija što znači da ovdje ne vide svoju i budućnost svoje djece“, poručuje na kraju razgovora za politicki.ba dr. Elmir Jahić.