Bosna i Hercegovina izlazi na opće izbore u trenutku pojačanog nadmetanja stranih sila za utjecaj u zemlji, piše Reuters u velikoj analizi objavljenoj danas, tri dana prije glasanja 4. oktobra.
Reuters u središte analize stavlja odnose SAD-a, Rusije i Evropske unije prema BiH, ali i Milorada Dodika, kojeg opisuje kao proruskog političara čija je politička pozicija posljednjih godina bila jedan od glavnih izvora krize u zemlji. Reuters
Rusija je, navodi Reuters, nastavila podržavati Dodika, dok se američka politika prema njemu promijenila. Istovremeno se interesi velikih sila više ne manifestuju samo kroz političku i diplomatsku podršku nego i kroz velike infrastrukturne i energetske projekte.
Reuters posebno izdvaja projekat Južne interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi BiH trebalo da dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom i smanji zavisnost od ruskog gasa.
Vrijednost projekta Reuters procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara, a navodi da je povezan s američkim poslovnim interesima. Washington projekat snažno podržava, dok ga američka strana predstavlja i kao način jačanja energetske sigurnosti BiH. Reuters
Predizborna situacija tako se, prema Reutersovoj analizi, odvija istovremeno na dva nivoa – kroz domaće političko nadmetanje i kroz nastojanje međunarodnih aktera da sačuvaju ili povećaju svoj utjecaj u zemlji.
Reuters ukazuje i na razlike između SAD-a i evropskih saveznika kada je riječ o međunarodnom prisustvu u BiH.
Jedno od pitanja oko kojih su se pojavile razlike jeste budućnost institucije visokog predstavnika, koja od završetka rata ima široka ovlaštenja za provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Neslaganja Washingtona i Brisela oko ključnih političkih pitanja i budućnosti međunarodnog angažmana u BiH Reuters opisuje kao dio šire diplomatske borbe koja se odvija uoči izbora. Reuters
Istovremeno, evropski put Bosne i Hercegovine ostaje blokiran.
Reuters podsjeća da je EU otvorila mogućnost pristupnih pregovora s BiH, ali da je proces reformi usporen zbog unutrašnjih političkih sukoba i dugotrajnih blokada.
U takvom okruženju održavaju se izbori na kojima građani biraju članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH te parlamente i druge organe vlasti na nižim nivoima.
Reuters ocjenjuje da je među biračima prisutno nezadovoljstvo ekonomskom stagnacijom, političkim podjelama i zastojem na evropskom putu.
Posebnu pažnju posvećuje tradicionalno dominantnim nacionalnim strankama – SDA, SNSD-u i HDZ-u BiH – ali i njihovim političkim protivnicima.
Izbori se, međutim, prema Reutersovoj analizi, neće odvijati samo u znaku unutrašnjih političkih sukoba.
Njihov rezultat mogao bi imati posljedice i za budući odnos BiH prema Evropskoj uniji, kao i za ravnotežu američkog i ruskog utjecaja u zemlji.
Reuters piše da izbori 4. oktobra dolaze u vrijeme pojačanog nadmetanja stranih sila za utjecaj u BiH, dok se Vašington i Moskva različitim političkim i ekonomskim instrumentima nastoje pozicionirati u zemlji.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










